KNJIGA III

DUGA NOĆ USTAŠA I NIJEMACA

NJEMAČKA OKUPACIJA

RUJAN 1943. - LISTOPAD 1944.

»Kada nas okruni pobjeda, moći ćemo se s ponosom osvrnuti na nekadašnja odricanja i muke.

Tada ćemo moći da kažemo: Nismo uzalud živjeli.

Nismo izdali čast svojih pradjedova. Pomogli smo uništavanju zla i uzdizanju dobra – dostojni smo da živimo pod Božjim suncem u novom bratskom savezu oslobođenih i preporođenih naroda.«

Riječi Vladimira Nazora, hrvatskog književnika i partizana, citirane na Trećem sveslavenskom mitingu u Moskvi, 9. svibnja 1943. (Zbornik broj 3, IHRPD, Split, 1975., 277.)

Grupa njemačkih vojnika pred hotelom Ambasador na Soluratu
Vješala pred samostanom sv. Frane na Obali

Nijemci u gradu - vješala na Rivi. Grupa njemačkih vojnika pred hotelom Ambasador na Soluratu; Vješala pred samostanom sv. Frane na Obali

RUJAN

SS divizija Prinz Eugen napada Split – Teror Nijemaca na prilazima gradu – Likvidacije civila – Partizanski izvještaji: Split je evakuiran, bez panike – Nijemci u gradu – Pogrom Splićana Židova – Vješala na Rivi

26. rujna

Divizijska zapovijed

za napad na Split 27. rujna 1943.

1 …

2. SS-divizija Prinz Eugen, s podčinjenim 92. motoriziranim grenadirskim pukom, zauzima Split 27. rujna 1943.

3. Početak napada u 7 sati…

4. U toku napada pažljivo pročešljati teren između položaja i Splita … Grupe se osiguravaju time što će odmah pohvatati taoce. Svaki, i najmanji otpor, slomiti bezobzirnim terorom

Naredba komandanta SS divizije Prinz Eugen, 8./391.

  • U toku dana njemačke jedinice su prodrle do sela Mravinaca. Manje grupe ljudi i pojedinci, koje su Nijemci dostizali duž zapadnih padina Mosora, prema cesti Klis - Split strijeljane su na licu mjesta.
  • Jedinice njemačke 7. SS Prinz Eugen divizije zauzele su Solin. Kronologija
  • U Splitskom polju, u predjelu Sirobuje, na brežuljku Kitožer, Nijemci su na zvjerski način ubili 18 zarobljenih partizana. Kovač-Vojnović, Kronologija
Njemački tenkovi u gradskom centru
Njemački tenkovi u gradskom centru
Na gradskim bedemima njemačke vojnike dočekale su parole partizanskih osloboditelja koji su sedamnaest dana držali grad
Na gradskim bedemima njemačke vojnike dočekale su parole partizanskih osloboditelja koji su sedamnaest dana držali grad

Nijemci skidaju partizanski barjak s Velike vidilice na Marjanu i postavljaju ga kao trofej na vozilo
Nijemci skidaju partizanski barjak s Velike vidilice na Marjanu i postavljaju ga kao trofej na vozilo

Njemačka okupatorska soldateska na ulicama Splita. Njemački tenkovi u gradskom centru; Na gradskim bedemima njemačke vojnike dočekale su parole partizanskih osloboditelja koji su sedamnaest dana držali grad; Nijemci skidaju partizanski barjak s Velike vidilice na Marjanu i postavljaju ga kao trofej na vozilo

Pripadnici SS divizije »Prinz Eugen« sjede na kornižu Rive iznad parole: Živila Crvena armija!

Njemačka okupatorska soldateska na ulicama Splita. Pripadnici SS divizije »Prinz Eugen« sjede na kornižu Rive iznad parole: Živila Crvena armija!

27. rujna

  • U želji da se ipak još nešto izvuče prije nego što stignu Nijemci, u Split su se iz Dubrave vratili zamjenik komandanta Komande područja Ante Bagat i njegov pomoćnik B. Razmilović. Jutros pri izlasku iz grada automobilom kojim je upravljao Slavko Delić prema Stobreču, oni su kod Kile naišli na Nijemce koji su nadirali prema gradu. Nijemci su na mjestu ubili svu trojicu. Gizdić, 1943., 627.
  • U blizini Zarazne bolnice u Splitu, njemačka jedinica, pod rukovodstvom kapetana Steinera, pobila je 63 osobe koje su dan ranije pohvatane kod sela Mravinaca. Steiner je lično iz pištolja ubio 12 osoba, pucajući im u čelo. Državna komisija za ratne zločine, saopćenje br. 96, Kronologija
  • U Splitu, na Poljičkoj cesti, poginulo je osam boraca NOV-a, braneći do posljednjeg časa svoj rodni grad. Kovač-Vojnović, Kronologija
  • U 9.30 ušle su njemačke predstraže u Split.
  • Sinoć su došle njemačke čete, do Novog grobišta, gdje su sačekale jutro, da po danu uđu u grad. Kolona je išla na putu u grad preko polja u formi zvijezde i s priličnim oprezom … Prigodom ulaska u grad nabasala je njemačka kolona na svijet, koji je navrat-nanos, kad je čuo da dolaze Nijemci, bježao iz grada u polje … Njemačka kolona sasu puščanu i mitraljesku paljbu, te pričaju da je palo oko 90 mrtvih, što na Balkanskoj (danas Vukovarska), što na Solinskoj (Žrtava fašizma, danas Domovinskog rata) i Poljičkoj cesti, a da ima i priličan broj ranjenih.

Odmah nakon što je ušla u grad, kolona opkoli Marjan i pohvata sve talijanske vojnike što tu nađe i odvede ih na Bačvice u dvorište bivšeg hotela Matković.

Jedno četvrt sata prije podneva Nijemci su javili da svi u 12 sati moraju biti kući. U mnogim kućama zaključavala su se ulazna vrata.

  • Noćas je poapšeno nekoliko uglednijih građana. Među njima su bivši banovi Jablanović, dr. Tartaglia, bivši načelnik Miho Kargotić, dr. Berkić, ing. Novak, Vlade Božić, trgovac Zrnčić. Kisić
  • Jedinice njemačke 7. SS Prinz Eugen divizije zauzele su Kaštel Sućurac.
  • U prodoru iz Sinja ka Splitu njemačke jedinice imale su oko 2500 vojnika i oficira, od kojih je 753 izbačeno iz stroja, mrtvih i ranjenih. Kronologija
  • Ni jednog ustašu ni hrvatskog domobrana nismo vidjeli prvog dana okupacije. Bego
  • Na Brač i Šoltu doselilo se od kapitulacije Italije stotine građana Splita. Naročito je posljednjih dana velik priljev izbjeglica iz Splita i okolice. Dok su ranije bježali ispred njemačkog bombardiranja, sada bježe bojeći se odmazde Nijemaca. Dio izbjeglica smjestio se i na hrani je kod svoje rodbine ili prijatelja, a manji dio je na teretu NOO-a. Gizdić, 1943., 626.
  • Računa se da je prilikom talijanske kapitulacije u Splitu bilo oko 15.000 talijanskih vojnika, koji su u Splitu bezuvjetno kapitulirali, predali svo oružje i municiju pred najviše 500 narodnooslobodilačkih vojnika. Od gornjeg broja, oko 600 ih se pridružilo Narodnooslobodilačkoj vojsci, od bombardiranja je poginulo oko 400 vojnika, a oko 3200 odvezeno je u Italiju, tako da ih sada u Splitu može biti oko 9000. Kisić
Oglas njemačke komande

Wermacht preuzma vlast. Oglas njemačke komande

28. rujna

  • Afiširana su četiri oglasa od njemačke Vojne komande, s potpisom komandanta mjesta - gradskog zapovjednika.

Prvi poziva sve Židove da se danas do 12 sati moraju prijaviti kod Vojne komande. Tko se ne prijavi, bit će obješen. Isto tako postupat će se prema onim građanima koji budu Židove skrivali ili ih pomagali u tome. Sve »čifutske i komunističke« napise po zidovima kuća moraju dotični vlasnici odmah dati izbrisati.

Drugi naređuje da se sve opljačkane vojničke stvari bez iznimke moraju do 12 sati dana 29. rujna vratiti u kasarnu na Gripe, inače ako se kasnije takvo što nađe kod koga, cijela će dotična obitelj biti izvedena pred sud i obješena.

Svi se talijanski vojnici i činovnici moraju prijaviti danas do 12 sati Vojnoj komandi, a onaj talijanski vojnik koji se ne odazove ovom pozivu bit će smatran banditom i prema njemu će se postupati u tom smislu.

Svi građani, kod kojih stanuju talijanski oficiri, pozvani su da ih prijave Vojnoj komandi.

Treći oglas navodi da je današnjim danom njemačka vojska uzela vlast i zaštitu grada Splita, te da se svatko mora pokoravati njezinim naredbama. Poziva se civilno dobronamjerno pučanstvo da nastavi svoj redoviti rad. U kući treba ostati od 18 sati do 7 ujutro. Pucat će se na svakog onog tko se za ovo vrijeme zatekne vani.

Četvrti najavljuje da je privremeno, dok hrvatska vlast ne imenuje drugog, imenovan načelnikom Splita ing. Mirko Karlovac.

  • Prilično mnoštvo je pred hotelom Ambasador. Danas su se samo bavili židovskim muškarcima i talijanskim vojnicima. Talijanski vojnici, kao ratni zarobljenici, svrstani su u redove i otpraćeni pod jakom stražom prema Bačvicama u bivši hotel Matković. Kisić
  • Žalosna povorka Židova kreće polagano prema tvrđavi Gripe. Svatko nosi svoju prtljagu, netko bogatu, a netko siromašnu. Idu oni polako, rezignirano, spuštenog nosa prema zemlji i vape za pravdom, vape za osvetom. Ali su prestrašeni i jadni… Bego
  • Jedinice 7. SS Prinz Eugen divizije uhapsile su 110 Židova, koje su držale u zatvoru do 12. listopada, kada su ih transportirali u logor u Zemun, odakle im se gubi svaki trag. Državna komisija za ratne zločine, saopćenje br. 96, Kronologija
  • Cijeli se dan vidjelo kako se nose opljačkane stvari natrag u Realku, vojničke odore i obuća, pisaće mašine, hrana, bilo ih je koji su i na kolicima i na uprćenim konjima dolazili. Dućani su se počeli otvarati i trgovina pomalo oživljava, ali je na starom Pazaru bilo pusto, ni seljanki ni preprodavača ne bijaše… Kisić
Obješeni Tepša na Rivi (vidi 15. listopada)

Vješala. Obješeni Tepša na Rivi (vidi 15. listopada)

29. rujna

  • Polomljena stabla i dvije slomljene palme na splitskoj Rivi, poplavljene kuće i razrovani asfalt od strahovite nevere, koja se noćas ponovila, upotpunjuju tužnu sliku grada s mnogobrojnim opljačkanim i zapaljenim kućama i skladištima, prevrnutim autobusima i potopljenim ili izgorenim parobrodima u luci. Mnoge privatne kuće u kojima nije bilo vlasnika opljačkali su najprije njemački vojnici, a zatim narod… Bego
  • U 6 sati su pušteni na slobodu oni »taoci« koji su preksinoć bili pozatvarani.
  • Nijemci su rekvirirali svu hranu koju su našli u javnim i trgovačkim skladištima. Još i danas primaju u hotelu Ambasador kod Komande prijave Židova i talijanskih činovnika, pa i onih koji su imali za podstanare talijanske oficire ili Židove.
  • Pred crkvom sv. Frane na Obali podignuta su vješala, također i kod kuće Katalinića, a pričaju da će se podići na još dva-tri mjesta. Kisić

30. rujna

  • Jutros je u skoro svim dućanima izložen sljedeći oglas općine Split, bez nadnevka i broja:

Po nalogu njemačke Komande mjesta stavlja se građanstvu sljedeće na znanje:

1. Od danas uvađa se kao redovita valuta kuna. Odnos između kune i lire je: 1 lira = 2,5 kune.

2. Vodovi vojnih telefona stavljaju se građanstvu na čuvanje. Tko opazi zlonamjerno diranje istih, mora to odmah prijaviti Vojnoj komandi.

3. Svaka prodaja racioniranih životnih namirnica bez odgovarajućih bonova najstrože je zabranjena.

4. Svi veletrgovci dužni su do 2. listopada prijaviti svoje zalihe racioniranih i ostalih životnih namirnica.

5. Svi ostali trgovci dužni su do gornjeg roka prijaviti zalihu racioniranih životnih namirnica.

6. Od sutra moraju svi dućani i svi obrti redovito obavljati svoj rad.

7. Pozivaju se težaci da nose svoje produkte redovito i isključivo na Pazar.

8. Kućevlasnici su dužni da odmah prijave općinskom redarstvu stanove koje su ispraznili Židovi i one u kojima oni još obitavaju.

9. Svako prekršenje ove naredbe bit će najstrože kažnjeno.

Gradski načelnik, ing. Mirko Karlovac

Vjekoslav Parač: Nijemci ulaze

  • Poslije podneva duže vremena kružio je nad gradom avion i bacao letke. Kažu da se ovim letcima pozivaju partizani na predaju, da se tako spase u zadnji čas.
  • U 18 sati ni mačke ni pasa na ulici, jer se tada zatvaraju i kućna vrata i prozori. U 19 sati sav je grad pokopan, tamno je kao u grobu. Kisić
  • Jedan od funkcionera HSS-a iz Zagreba Farolfi uputio je povjereniku HSS-a za srednju Dalmaciju Vojku Krstuloviću u Split pismo u kojem mu savjetuje da njihovi ljudi ostanu u svojim kućama, a ako to nije moguće iz bilo kojih razloga, neka se onda u šumi drže na okupu i nastoje svakako doći do svoje komande. Slobodna Dalmacija od 25. ožujka 1945., Kronologija

STO ŽRTAVA NJEMAČKOG BOMBARDIRANJA

Od 17-dnevnog njemačkog bombardiranja ostalo je stotinjak mrtvih i ranjenih Splićana. Stradalo je mnogo više Talijana nego nas. Kad su nam neke bombe razrušile vodovod, jedna je, bačena da sruši željeznički most u Sredmanuškoj ulici, tako sretno pogodila i izdubila zemlju kraj mosta, da je otvorila jako vrelo izvrsne pitke vode i omogućila žednome narodu da se dnevno opskrbljuje tom najpotrebnijom tekućinom. Bego

U PARTIZANIMA TISUĆE SPLIĆANA

Od kapitulacije Italije iz Splita je otišlo u partizane oko 7000 rodoljuba. Kronologija

ANDRO I IVO MARJANOVIĆ ČUVAJU TEATAR

Brigu nad kazališnom zgradom i inventarom, kojega je talijanski okupator raznio po gradu, uz pomoć nekoliko tehničkih radnika bivšeg HNK, preuzeli su glumci, braća Andro i Ivo Marjanović, koji je ilegalno radio za NOP i pred povlačenje partizana iz Splita u rujnu 1943. dobio direktivu da čuva teatar i njegovu imovinu sve do konačnog oslobođenja Splita.

Dio prihoda s kasnijih predstava Dramskog studija davan je kao pomoć obitelji jednog splitskog umjetnika koji se nalazio u partizanima.

Bogdan Buljan, Repertoar hrvatskih kazališta 1840./1860./1980., Zagreb, 1990. str. 397.

Tragovi fašizma

Božidar Jakac: Tragovi fašizma

BEZOBZIRNI NJEMAČKI TEROR

Neuspjeh Nijemaca da u brzom naletu, nakon kapitulacije Italije, zauzmu Split i okolicu, prisilili su ih na višednevne borbe, kako s radnicima i omladinom pod Klisom, koji su branili Split, tako i s pridošlim jedinicama NOV-a na pravcima njihovog napredovanja prema Splitu. U tim borbama, od 12. do kraja rujna 1943. g., Nijemci su imali velike gubitke. Prema izvještaju komande 15. brdskog korpusa od 2. listopada 1943. g., ukupni gubici njemačkih jedinica u »Splitskoj operaciji« iznose 753 vojnika i to: 91 poginuli, 85 nestalih i 577 ranjenih (ovdje nisu prikazani gubici jedinica vojske NDH op.p.). Ovako veliki gubici onemogućili su Nijemce da, nakon zauzeća Splita, nastave svoje napredovanje duž obale prema Trogiru i Omišu i prema srednjodalmatinskim otocima, koji su bili u rukama partizana.

Slijedila su snažna svakodnevna bombardiranja Solina i Mravinaca, koji su sravnjeni sa zemljom (nažalost, nije utvrđen broj žrtava tih bombardiranja), te Splita, a zatim bezobzirni teror nad pučanstvom ovog područja. Niže ćemo dati brojčano ta stradanja, ali samo ona koja su dokumentirana, a stvarna stradanja su sigurno bila i znatno veća u tom kratkom vremenu od petnaestak dana.

Prema izvještaju 6. oružničke pukovnije iz Mostara, od 28. rujna, na širem području Klisa Nijemci su ubili 130 mještana, od toga 24 žene, 13 djece od godinu dana do 13 godina starosti, te 22 osobe starije od 60 godina, a najstariji ubijeni je imao 82 godine. U tom dokumentu se detaljno opisuje i način stradanja tih nedužnih ljudi i to: 104 je strijeljano kod kuće, petero je izgorjelo u kući, desetero je zarobljeno i strijeljano, šestero je ubijeno zračnom bombom, jedan od puške a dvojicu suradnika partizana ubili su ustaše. Ovih 130 stradalih su mještani, 50 u Klisu, 38 u Dugopolju, 26 u Konjskom, 13 u Malom Bročancu, dva u Prugovu i jedan u Budimiru. Na istom ovom prostoru, prema drugom dokumentu, izvještaju Oružničke postaje u Klisu od 17. listopada, daju se podaci o popaljenim kućama između 15. i 29. rujna od Nijemaca i to: 65 kuća u Klisu, 68 kuća u Dugopolju, 37 kuća u Konjskom i 17 kuća u Malom Bročancu. U izvještaju se kaže » … Sve što se nalazilo u tim kućama je izgorjelo, tako da su mnogi ljudi ostali bez odjeće, hrane, posteljine, stočne hrane i namještaja, zbog čega je narod zabrinut jer je ostao na ulici bez ičega, a zima je na vratima …«.

Prema izvještaju Kotarske oblasti u Sinju od 29. listopada 1943. g., daju se sumarni podaci o zločinima Nijemaca u triljskom području: »… Dolaskom Nijemaca iz Imotskog i Aržana u Trilj i okolicu, poginulo je ili strijeljano od njemačkih vojnika ili napadima iz zraka: u Trilju jedan, Košutama 42, Gardunu jedan, Vojniću 26, Jabuci 13, Veliću 11, Vrpolju dva, Čaporicama tri i Budimiru tri mještana (dakle ubijene su 102 osobe, op. p.), zapaljeno je ili srušeno 400 kuća, a Trilj je potpuno uništen …«.

Ovuda je prošao neprijatelj

Ivan Radović: Ovuda je prošao neprijatelj

Iz trećeg pravca nadiranja Nijemaca prema Splitu, iz Šibenika i Drniša, nemamo tako dokumentirane podatke, osim izvještaja političkog komesara šibenskog sektora od 4. listopada 1943., gdje se navodi da u pohodu preko Gizdavca prema Klisu Nijemci su »… u Muću i Lećevici ubili oko 20 ljudi, a po svim ostalim selima kuda su prošli opljačkali su seljake, uzeli im novac, zlato, robu itd., kao i popalili nekoliko kuća …«.

Za obalno područje, kako je gore naznačeno, nemamo broj stradalih u Solinu i Mravincima od zračnih bombardiranja, a u samom Splitu od njemačkog bombardiranja grada poginulo je 50-ak Splićana, 72 osobe su strijeljane u Splitskom polju, 110 Židova je uhapšeno, od kojih se ni jedan živ nije vratio, 18 zarobljenih partizana je ubijeno pod Kilom ili ukupno 250 osoba je izgubila život ulaskom Nijemaca u Split. Ovi podaci nisu potpuni, a njima bi mogli pribrojiti i preko 400 talijanskih razoružanih vojnika koji su stradali od njemačkog bombardiranja na Špinutu i najmanje 58 strijeljanih talijanskih oficira, od 300 zarobljenih u Splitu. U spomenutom izvještaju 15. brdskog korpusa, na početku ovog teksta, navodi se podatak da je u »Splitskoj operaciji« poginulo 1200 partizana, što je pretjerana brojka, osim ako nisu Nijemci u taj broj ubrojili i sve gorespomenute nevine žrtve, a njih je oko 500. Nažalost, ni u jednom partizanskom dokumentu nemamo podatak o broju poginulih partizana u obrani Splita.

Čak su se i saveznici Nijemaca, ustaše, grozili nad njemačkim postupcima, što se najbolje vidi iz brzojava ministra dr. Ede Bulata od 27. rujna 1943. g., upućenom predsjedništvu Vlade NDH-a u kojem kaže i: » … Na užasna izazivanja partizana, njemačke oružane snage reagiraju uništavanjem zgrada i ubijanjem pučanstva, koje je nevino i lica dokazano uz nas. To stvara smetnje i rasulo i onemogućuje ispunjenje zadaća hrvatske vlasti koja se kompromitira …«

Ako zbrojimo sve civilne žrtve i ubijene zarobljenike, koji su stradali u okolici Splita prilikom nadiranja Nijemaca prema Splitu i prilikom ulaza u grad, ukupan broj stradalih penje se na više od 950 ubijenih. Stvarni broj civilnih žrtava je i veći od tog broja. Ovdje nisu uračunati gubici partizanskih jedinica koje su branile Split.

Prema njemačkim dokumentima 224., 396., 412., 491., 513. i 514., iz 8. knjige dokumenata i Kronologija

MRAVINČANI U KOLONI SMRTI

Petnaest dana, noć i dan, gotovo svakodnevno, Nijemci su na Mravince tukli topovima i bacačima s kliške tvrđave. Nije bilo neoštećene kuće, a neke su i do temelja porušene. Četiri osobe su poginule u prvom naletu i više njih je ranjeno. Ono što nije bilo sklonjeno u tunelima, u kojima se kopala tupina, pobjeglo je iz sela u polje. Svjedok događaja, Jure Marović, priča:

»25. rujna s posla krenuo sam u Mravince. Tamo nije bilo ni žive duše. Nađoh mještane u polju gdje su se sakrili po grupama … Preko noći smo spavali u potoku, nas oko tridesetero, ljudi, žene, djeca i starci. Kad je sutradan, 26. rujna, naišla njemačka vojska, izvuku nas iz potoka, postrojiše, i oficir nas upita:

Što radite ovdje? Jeste li partizani?

Mi smo seljaci, pobjegli smo u svoja polja od bombardiranja sela«, objasni Ruđero Fonzzari na njemačkom jeziku.

Da ste u kućama za petnaest minuta, osiono zapovijedi Nijemac.

Požurismo, svrativši u potok da uzmemo robu, kad se pojaviše drugi Nijemci.

Izlazite svi gore! Brže!, zapovijedi oficir na hrvatskom jeziku. Ljudi pomriješe od straha.

Nijemac ubi našeg druga, Fila Perka, mirno, bez riječi, iako taj pedesetogodišnjak nije dao nikakvog povoda. Tu odvojiše žene i djecu mlađu od petnaest godina. Sad ljude zahvati još veći strah, neopisiv, užasan. Više nitko ne misli da će biti spasa. Jedino se očekuje strijeljanje.

Popodne nas odvedoše put Kamena, gdje nas prebroje i strpaju u kuću ispred koje postaviše stražu. Ujutro, 27. rujna, bilo je tiho, vodili su nas preko Splitskog polja. Ne čuje se uokolo ni pucanj ni vrisak … U koloni se nalazi po nekoliko članova obitelji. Nas je trojica braće: Kruno, Grga i ja; tri su brata Rogulja: Marko, Nikola i Ante; tri brata Tente: Špiro, Petar i File; Nikola Tente i njegov sin Mate koji ima tek šesnaest godina; Rogulj Nikola i njegov sin Ivan koji je zašao u sedamnaestu godinu; Ante Ražan ima šesnaest godina…

Cestu prođosmo poslije šest sati, te nas zaustaviše u polju (na mjestu gdje se danas nalazi bolnica Križine) … i tada započne. Na desnoj strani ubijen je Cikle, Dankin otac. Dvojica, trojica strijeljaše bez riječi, mirno, profesionalno, i onda odjeknu zlokobna komanda:

Lezi dolje!

Legosmo potrbuške, počela je vatra po nama. Iz pušaka i strojnica. Krikovi i jauci miješaju se s pucnjevima. Ante Drnas, sav u krvi, odskoči od zemlje i prkosno se okrene fašistima:

Pucajte fašisti, imat će tko i nas osvetiti!

Kad je prestala pucnjava, jedan me stari hvata za nogu … Sav sam u krvi od drugih, a i mene je ranilo u butinu. Čujem Nijemce, idu stratištem i provjeravaju ima li još tko živ. Stišćem zube i prekidam disanje. Jedan me Nijemac jako udara nogama u stomak, ali se ja uspijeh suzdržati da ne trepnem. Ispod mene lokva krvi … Više ne čujem hod stratištem. Ostah tako još desetak minuta te se podigoh. Nikoga nema, Nijemci su odmaglili prema Splitu … Iz mase mrtvih tijela izvukli smo glave nas dvanaestorica ranjenih, te se razbježasmo na razne strane, a ja sam išao prema Mravincima…

Dva dana je kiša padala po mrtvima i ranjenima koji su u mukama umirali bez ičije pomoći. A onda, tek kad je kiša prestala, župnik sela je izmolio da se naprave drveni sanduci za mrtve i prebace na Lovrinac. Bilo je to 29. rujna.«

U ovoj koloni smrti stradao je pedeset i jedan Mravinčanin.

Poruka borca, 26. listopada 1978. (iz većeg članka)

Goleme zgrade Splita 3 okružuju danas nekad samotno mjesto u Splitskom polju gdje su Nijemci strijeljali veliku grupu civila, među njima 51 mještana Mravinaca

Spomen na pogubljene. Goleme zgrade Splita 3 okružuju danas nekad samotno mjesto u Splitskom polju gdje su Nijemci strijeljali veliku grupu civila, među njima 51 mještana Mravinaca

Oglas o obvezatnom prijavljivanju Židova objavljen 27. rujna, prvog dana ulaska Nijemaca u Split

Holokaust. Oglas o obvezatnom prijavljivanju Židova objavljen 27. rujna, prvog dana ulaska Nijemaca u Split

POGROM SPLIĆANA ŽIDOVA

U Splitu je pred Drugi svjetski rat bilo 284 Židova, od kojih je 114 ili 40 posto stupilo u NOV. Od 114 sudionika, 82 su bili muškarci od kojih je stradalo 26, i 32 žene od kojih su stradale tri, tj. ukupno je poginulo 29 Židova u redovima NOV-a, a najveći broj je stradao na području Dalmacije.

Ipak su Nijemci i ustaše u Splitu zatekli priličan broj splitskih Židova, ali treba reći da su to uglavnom bile žene, djeca i starci, te neki mlađi koji su bili bolesni ili nisu htjeli napustiti svoje stare roditelje. Od splitskih Židova u logore je odvedena i pobijena 121 osoba i to 22 djece, 52 muškarca i 47 žena, od kojih je 65 osoba bilo staro od 55 do 80 godina. Nijemci su najprije odveli muškarce, a žene i djecu (čak i dojenčad, op. p.) su odveli ustaše 11. ožujka 1944. g. kamionima, preko Imotskog u Jasenovac, odakle nitko nije izašao živ. Dakle, od 284 člana, židovska zajednica u Splitu izgubila je 150 članova ili 52,8 posto, preko polovine ih je poginulo, što u borbi, što u logorima. Osim onih koji su preživjeli rat u jedinicama NOV-a, rat je preživjelo i 49 Židova, neki u zbjegu, a prije bijega iz Splita Nijemci su pustili posljednje zatočene splitske Židove. Dvadesetak Židova spasio je šef zaraznog odjeljenja splitske bolnice dr. Mihovil Silobrčić, koji ih je sve do kraja njemačke okupacije zadržavao na svom odjelu kao bolesne, unatoč požurivanju Nijemaca i vlastitom riziku.

Iz rada dr. Jakše Romana, Sudjelovanje splitskih Židova u NOR-u Jugoslavije (D. Kečkemet, Židovi u povijesti Splita, Split, 1971.)

Židove odvode prema tvrđavi Gripe

Žalosna povorka. Židove odvode prema tvrđavi Gripe

VELIKI RATNI PLIJEN

Sedamnaest dana u slobodnom Splitu bilo je za našu borbu od ogromnog značenja. Mi smo u ovom gradu ostali daleko više nego što smo se nadali. Iz Splita, Stobreča i Kamena, solinskog bazena, Kaštela i Trogira uspjeli smo pokupiti svo oružje i ogromne količine vojne opreme i hrane. Time su naoružane i opremljene četiri nove brigade. Dio oružja, kao i novopridošlih boraca (preko 1000), dan je Prvoj proleterskoj i IV. krajiškoj diviziji. Gizdić, 1943., 627., 628

NIJEMCI SE KRVAVO OSVEĆUJU TALIJANIMA

27. rujna Zapovjedništvo SS divizije Prinz Eugen obavještava nadležni XV. armijski korpus da je u Splitu zarobljeno tri generala, 300 oficira i preko 9000 talijanskih vojnika, te pita kako treba prema istima postupati. Istog dana, general Lüters, komandant XV. armijskog korpusa, odgovara da prema istima treba postupati shodno naređenju Vrhovne komande da, putem prijekog suda, treba oficire strijeljati, a podoficire i vojnike uputiti na prinudan rad, što je narednih dana i učinjeno. Strijeljana su tri generala i 55 oficira (iz dokumenata nije vidljiva sudbina ostalih oficira, op. p.). Treba napomenuti da je Hitler 15. rujna naredio da se strijeljaju svi talijanski oficiri čije su jedinice predale oružje partizanima, a vojnici da se tretiraju kao ratni zarobljenici.

29. rujna SS divizija Prinz Eugen obavještava XV. armijski korpus da je 9400 talijanskih zarobljenika krenulo iz Splita za Muć, gdje ih je preuzeo 114. izviđački bataljun. Ovi zarobljenici su zatim upućeni preko Knina, Bihaća i Zagreba na rad u Njemačku. Put od Dalmacije kroz Jugoslaviju su pod vrlo teškim uvjetima većim dijelom prevalili pješice.

Ako gornjem broju nadodamo i preko 400 poginulih talijanskih vojnika od njemačkog bombardiranja Splita, vidljivo je kako su se Nijemci krvavo osvetili svome bivšem savezniku. Prema njemačkim dokumentima broj 396, 397 i 401 u 8. knjizi dokumenata i Kronologija

WERMACHT OPKOLJEN U SPLITU

Nakon zauzimanja Splita 27. rujna, Nijemci nisu bili u stanju odmah nastaviti s planiranim borbenim djelovanjima radi ovladavanja cijelim obalnim rubom, a zatim srednjodalmatinskim otocima. Sedamnaestodnevno zakašnjenje u zauzimanju Splita i pretrpljeni gubici onemogućili su Nijemcima da brzo i potpuno ovladaju obalom, a o nekom iskrcavanju na otoke nisu mogli ni razmišljati.

Nijemci su se u Splitu smatrali opkoljenima. Njima je u takvim prilikama ipak najvažnije bilo da drže Split i kontroliraju komunikaciju Sinj - Split. Smatrali su da za napredovanje prema Trogiru, odnosno Omišu i Makarskoj, nemaju dovoljno snaga. Budući da su jedinice NOV-a dosta uspješno napadale komunikacije koje iz unutrašnjosti vode ka obali, Nijemcima je ubrzo jedan od glavnih problema postalo snabdijevanje vlastitih jedinica na obali, posebno u Splitu. Pribilović, 97.

USTAŠKI IZVJEŠTAJ: U DALMATINSKOJ HRVATSKOJ DOMINIRAJU PARTIZANI

Iz izvještaja Zapovjedništva Šeste oružničke pukovnije NDH:

»Stanje u dalmatinskoj Hrvatskoj, a posebno na područjima u kojima dominiraju partizani, sasvim je slabo. Dobar dio pučanstva s tog područja odmetnuo se, a oni pak koji su ostali u domovima pomažu odmetnike. Prijašnji razlozi za stupanje u redove partizana bili su protuzakoniti i nesaveznički postupci talijanskih vojnih vlasti koje su nanijele mnogo zla na područjima gdje su se nalazile. No, kako su Talijani sada odstranjeni i nemaju nikakve vlasti u svojim rukama, ovi su razlozi otpali, ali se stanje nije nimalo izmijenilo nabolje. Nijedan od onih koji su se odmetnuli nije se vratio na temelju proglasa Poglavnika od 10. rujna, nego partizani sada s ostacima talijanskih vojnika i zajedničkim silama dalje haraju«. Jelić-Butić, 271.

NAD MRTVIM SINOM

Majke, crtež, 1944.

Frano Šimunović: Majke, crtež, 1944.

Jesam li te, sine, za Smrt u sebi nosila?
Jesam li te, sine, za nju u kolijevci čuvala?
Jesam li te, sine, za nju u naručju ljuljala?

Za tebe bih bila svijetom prosila,
Sve za Tebe radila svojim rukama,
A sad te vidim podlegla strašnim ranama.

Sine, oprosti što sam te rodila,
Junačkom pjesmom zadojila,
Pričom u svijetlu prošlost vodila,
Što sam te za junaka odgojila.

Al’ sine, da nisam to učinila,
Kako bi te danas živog gledala?

Jer, sine,
Kako bih te zdravog na pragu dočekala
Dok bi svog junaka druga majka plakala?

Sibe Miličić

Pjesmu Sibe Miličića Nad mrtvim sinom donosi Dalmatinka u borbi br. 7.

Knezović, Zbornik br. 5, 1101., 1102.

Iz Ratne Kronologije–RUJAN 1943.: SAVEZNIČKE JEDINICE ISKRCAVAJU SE U JUŽNOJ ITALIJI – OBJAVLJENA BEZUVJETNA KAPITULACIJA ITALIJE (8. RUJNA) – PARTIZANSKE JEDINICE RAZORUŽAVAJU TALIJANSKE SNAGE – PARTIZANI PRIVREMENO KONTROLIRAJU GOTOVO CIJELU DALMACIJU S OTOCIMA TE BANIJU, KORDUN, VELIKE DIJELOVE LIKE, MANJA PODRUČJA U SJEVERNOJ HRVATSKOJ, GOTOVO CIJELU ISTRU, GORSKI KOTAR I HRVATSKO PRIMORJE – NJEMAČKE TRUPE ZAUZIMAJU SJEVERNU I SREDNJU ITALIJU – NJEMAČKI PADOBRANCI SPAŠAVAJU MUSSOLINIJA KOJI PROGLAŠAVA NOVU FAŠISTIČKU REPUBLIKU U MJESTU SALO - ZAVNOH DONOSI ODLUKU O PRIKLJUČENJU ISTRE, RIJEKE, ZADRA, LASTOVA, CRESA, LOŠINJA I OSTALIH OKUPIRANIH I ANEKTIRANIH KRAJEVA MATICI ZEMLJI HRVATSKOJ – NIJEMCI ZAJEDNO S ORUŽANIM SNAGAMA NDH ZAUZIMAJU DIO OBALE I NEKE OTOKE

LISTOPAD

Ustaše i domobrani u gradu – List ustaške vlasti Novo doba o snazi i utjecaju NOP-a u Splitu – Splićani bez kruha – Židovski stanovi i roba postaju državna svojina – Tito i ZAVNOH pohvaljuju branitelje Splita – Pogrom Židova se nastavlja – Gradski NOO zasjeda pod njemačkom okupacijom – Splitski humor pod vješalima – Partizansko-njemački okršaji oko Splita – Prvo vješanje – Grad prelijeću tisuće američkih aviona

1. listopada

  • Prije podneva vođena su po gradu i periferiji, okružena petoricom oboružanih njemačkih vojnika, dva težaka s Lučca s natpisom na leđima i prsima da se kod njih našlo prisvojenih vojničkih predmeta i da su osuđeni na prisilan rad.
  • Dosad su trojica poginula zbog prekršaja zabrane kretanja poslije 18 sati. Jedan se vozio biciklom preko obale, pa je na nj pripucano i ostao je mrtav, a u Velom Varošu poginuli su muž i žena, koji su se oko 19 sati vraćali kući s nekog posjeta.
  • Još ima prilično ljudskih lešina u Splitskom polju, koje su se počele usmrđivati i raspadati.
  • Došli su hrvatski ministar za Dalmaciju dr. Edo Bulat i veliki župan Župe Cetina Ante Luetić. S ministrom Bulatom došli su razni hrvatski viši činovnici. Kisić
  • Njemačko-ustaški list Splitski glasnik počeo je izlaziti početkom listopada

    Splitski glasnik. Njemačko-ustaški list Splitski glasnik počeo je izlaziti početkom listopada

  • U Splitu su Nijemci i ustaše izdali prvi broj lista Splitski glasnik[1], štampan na dvije stranice malog formata. Na jednoj stranici tekst je na njemačkom, a na drugoj stranici na hrvatsko-srpskom jeziku. Izlazio je povremeno. Kisić, Kronologija
  • Riječ građanstvu Splita: … Grad mora svoje srce otvoriti muževno i pošteno njemačkoj oružanoj sili, koja mu garantira miran i siguran život i rad, te se prema njoj ponašati tako da otkriva legla, bilo komunistička, bilo partizanska, ćifutska, četnička, prekidajući svaku vezu s tima, kloneći se bilo kakvog akta koji bi mogao naškoditi interesima njemačke oružane sile i samog spokojstva mirnog života građanstva. Neka se savjesno ispunjavaju sve naredbe i odluke njemačke oružane sile već izdane i one koje će se izdati. Splitski glasnik
  • Od povlačenja naših jedinica iz Splita mi smo zauzeli položaje Mravince, Kučine, Ostrožac i zapadne padine Mosora, koje smo držali sve do 1. listopada. Borbom smo se povlačili do Žrnovnice. Ovo povlačenje trajalo je pet dana uz borbu s kote na kotu. Neprijatelj nije nadirao s jakim snagama pošto i nema jakih snaga u Splitu, prema obavještajnoj službi ima oko 1000 ljudi. Izvještaj štaba Imotskog sektora, 8./214.

2. listopada

  • Stigli su u Split domobrani i ustaše.
  • Prije podneva biskup Kvirin Klement Bonefačić je, skupa s franjevačkim provincijalom fra Petrom Gabrićem, posjetio ministra dr. Bulata. Kisić
  • Ustaše su izlijepili Split s dva svoja letka u kojima veličaju snagu njemačkog Reicha i prijete partizanima. U letcima ustaše još jednom, tko zna po koji put, pozivaju sve koji su odbjegli u šumu da se vrate kućama, uz garanciju da im se neće ništa dogoditi. Gizdić, 1943., 650.
  • … Židova više nema u gradu, ali je ostao njihov duh. Ima mnogo njima srodnih duša, koje nastavljaju njihov zarazni i smradni posao, propagiraju i šapću o »najnovijim vijestima sa svih frontova«, šire lažne vijesti o događajima u gradu…
  • Naredba Mjesnog zapovjedništva: Svi Židovi, odnosno židovske obitelji, moraju sav radiopribor, koji se nalazi u njihovom posjedu, a prije svega radioaparate, do dana 2. listopada u 4 sata poslije podne predati u Realnu gimnaziju. Splitski glasnik
  • U blizini Kaštel Sućurca jedinice Marinsko–segetskog partizanskog odreda napale su dva njemačka tenka koji su pokušali iz Splita preko Kaštela prodrijeti u Trogir. Jedan tenk je oštećen i odvučen u Sućurac. Kronologija
Borci dalmatinskih brigada prelaze preko Dinare

Preko Dinare. Borci dalmatinskih brigada prelaze preko Dinare

3. listopada

  • Ustaška vlast počela je izdavati list Novo doba, za čijeg je urednika postavljen dr. Stjepan Vukušić. List je izašao na dvije stranice velikog formata… Kisić, Kronologija
  • Dr. Edu Bulata imenujem za opunomoćenog ministra, državnim ministrom u predsjedništvu Vlade te mu stavljam privremenu dužnost vođenja izvanrednih poslova u vezi s pripojenjem oslobođenih krajeva.

Dr. Bruna Nardellija[2] imenujem za tajnika stola sedmorice, glavarom Građanske uprave za područje oslobođene Dalmacije te Velikih župa Bribir-Sidraga i Cetina sa sjedištem u Splitu.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske

Ante Pavelić s.r.

  • Budući da dr. Nardelli nije još mogao stići u Split, ministar za oslobođene krajeve imenovao je privremenim izvršiteljem dužnosti glavara Građanske uprave g. Vladimira Jonića, koji je danas preuzeo dužnost … Novo doba
  • Noću između 3. i 4. listopada pobunjenici su kod povlačenja iz Splita stigli u Vrulju, općina Omiš, odakle je oko 2500 naoružanih partizana prebačeno na otok Brač. Izvještaj Velike župe Cetina 9./382.

4. listopada

  • U Splitu se već nalazi veliki dio osoblja Velike župe Cetina iz Omiša, jer će ovdje biti sijelo župe, s obzirom na to da je Split sa svojom okolicom priključen toj župi. Također, Split će biti sjedište »Oružničkog krila« te je stiglo prilično žandara. Kisić
  • Obavijest: Svi posjednici benzina, nafte i ulja za samovoze, koji posjeduju više od deset litara benzina ili nafte, te dvije litre ulja, moraju u roku od 24 sata prijaviti svoje zalihe.

Redarstveno ravnateljstvo

Mi tražimo disciplinu, mi jamčimo red! … Ministar za oslobođene krajeve preuzeo je već upravno, kao i gospodarsko vodstvo grada i pripadajućih okolnih općina. Kao organ reda ostaje do potpunog smirivanja ove zemlje i do nastupa normalnih prilika isključivo njemačka vojna sila[3]… Bez milosrđa bit ćemo naspram onih sabotera, partizana i svih elemenata koji s njima simpatiziraju. Za njih, jednako kao i za pljačkaše, vrijedi samo smrtna kazna. Radikalno se ima iz javnog života odalečiti i Židov kao zastupnik jedne amoralne i inferiorne rase, koja je čovječanstvo stoljećima isisavala i iskorištavala; uz to, svaki Židov je već po svom gledanju na svijet sumnjiv kao komunist i pristaša partizana … Novo doba

5. listopada

  • Danas je ministar za oslobođene krajeve, na vlastitu molbu, razriješio dužnosti privremenog gradskog načelnika Općine Split ing. Mirka Karlovca i istovremeno imenovao novog načelnika dr. Stjepana Vukušića. Dr. Stjepan Vukušić rodio se 14. studenoga 1889. u Omišu. Novo doba
  • Pozivaju se zemljoradnici (proizvođači žitarica), vlasnici mlinova, kao i svi ostali koji posjeduju žitarice (pšenicu, raž, ječam, kukuruz), a borave na području općine Split, te oni koji posjeduju veće količine krumpira, da odmah predaju sve zalihe u magazin (zgrada Biskupske palače). Svaka obitelj može zadržati za vlastitu potrebu 30 kg žitarica i 30 kg krumpira po članu. Svako prikrivanje kaznit će se globom, a u težim slučajevima vješanjem.
  • Anagrafski ured općine Split jutros je afiširao poziv za prijavu stanovništva. Svi su kućevlasnici ili njihovi zamjenici dužni smjesta prijaviti općinskom uredu svoje stanare i podstanare, koji se nalaze u njihovoj kući na posebnim prijavama. Novo doba

6. listopada

  • Danas nema obroka kruha. Na raznim dućanima u kojima se prodaje kruh nalazi se službena objava na vratima da se do daljnjega obustavlja razdioba kruha…
  • Jutros je zatvorena i knjižara Morpurgo, jedina židovska trgovina koja je dotad ostala otvorena. Kisić
Članovi Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju u Livnu u jesen 1943.- u prvom redu: Andrija Božanić, Neda Marović i Ivica Kukoč; u drugom redu: Ante Jurjević Baja, Svetislav Stefanović, instruktor CK KPJ, Vicko Krstulović i Drago Gizdić

Partijsko rukovodstvo Dalmacije. Članovi Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju u Livnu u jesen 1943.- u prvom redu: Andrija Božanić, Neda Marović i Ivica Kukoč; u drugom redu: Ante Jurjević Baja, Svetislav Stefanović, instruktor CK KPJ, Vicko Krstulović i Drago Gizdić

7. listopada

  • Split i najbliža okolica u našim su rukama, otoci u partizanskim. Bacači mina i strojnice na obalama kopna i otoka. Plovidba skoro onemogućena i veoma riskantna. Parobrod Rab i dva motorna jedrenjaka voze isključivo za Nijemce. Drugih brodova ovdje nema. Sve što je moglo ploviti odvučeno je, preostalo potopljeno i onesposobljeno. Brodogradilište, teško razoreno, sada je neupotrebljivo. Šteta ogromna. Ratnih brodskih jedinica nema. Bivši časnici i dočasnici su skoro svi napustili Split … Izvještaj Obalnog zapovjedništva mornarice NDH u Splitu, 8./502.
  • U nesreći hidroaviona na Braču poginuo je Ante Marasović-Mirko, član Pokrajinskog komiteta KP, koji je sve vrijeme talijanske okupacije bio istaknuti ilegalni rukovodilac NOP-a u Splitu. Gizdić, 1943., 658.
  • Naredbom Vrhovnog štaba NOV i POJ, koju je potpisao drug Tito, formira se Osmi dalmatinski korpus[4]. U sastav korpusa ušle su četiri dalmatinske divizije: IX i novoformirane XIX., XX. i XXVI. divizija u koje je uključeno 12 dalmatinskih brigada, od kojih je devet formirano nakon kapitulacije Italije, i 13 partizanskih odreda. Kod osnivanja Osmi dalmatinski korpus imao je oko 15.000 boraca. Formiranjem korpusa prestao je djelovati Štab IV. operativne zone. Osim Osmog dalmatinskog korpusa Dalmacija je, nakon kapitulacije Italije, dala novoosnovanoj Mornarici NOVJ 2500 boraca. Mornarica je osnovana 18. listopada i tada je djelovala pod štabom 8. korpusa. Anić, Povijest Osmog korpusa., Split, 2004., str 53-55.
Grupni portret uredništva nakon prvog oslobođenja Splita u rujnu 1943. Slijeva stoje: Jure Kaštelan, Branko Radelić, Leo Geršković, Ružica Primorac, Kolja Losjakov i Cvijeta Job; sjede: Ante Volja Petrić, Oktobar Ilić i Šerif Šehović

Redakcija Slobodne Dalmacije. Grupni portret uredništva nakon prvog oslobođenja Splita u rujnu 1943. Slijeva stoje: Jure Kaštelan, Branko Radelić, Leo Geršković, Ružica Primorac, Kolja Losjakov i Cvijeta Job; sjede: Ante Volja Petrić, Oktobar Ilić i Šerif Šehović

8. listopada

  • Malo prije 15 sati proletio je nad gradom avion i bacao letke.

Letci su u obliku brošure od 16 stranica džepnog formata. Na zadnjim stranicama riječ je upućena partizanima, da se ostave šume i da se vrate svojim kućama i radu … »Nalaže vam pamet, nalaže vam održavanje hrvatskog naroda na Jadranu, da se smjesta pridružite svome narodu, da ostavite društvo neprijatelja hrvatskog naroda … Partizani! Hrabri sinovi njemačkog Reicha nisu u Hrvatskoj okupatori. Da nije spomenute urote protiv hrvatskog naroda i države, njih ne bi uopće u Hrvatskoj bilo. Oni bi se nalazili na drugim bojištima, gdje ih njihova domovina i Evropa trebaju«.

  • Jedini natpis od onih ispisanih po svim zidovima grada za 16-dnevne vlade NOO-a ostao je na zgradi Gusara: Živio slobodni Split! Kisić
  • Lučko poglavarstvo poziva vlasnike jahta, ribarskih, obrtnih i športskih lađa, te brojem označenih brodica bez obzira jesu li na motor, jedro ili vesla, da se prijave najdalje do 14. tekućeg mjeseca, donoseći sa sobom odnosne isprave i daju potrebite obavijesti uopće, a naročito gdje se sada brodice nalaze. Novo doba
  • Pričaju da još po polju, a osobito sa strane Mravinaca, ima priličan broj lešina, iako se dnevno sakupljaju s kamionima. Kisić

9. listopada

  • U Split je stiglo parobrodom oko 100 ustaških policajaca. Kronologija
  • Zora puca… i bit će dana – bez kruha. Ove sedmice nismo ga imali tri dana, a izgleda da je ovo samo početak. Kad sam se jadao nekom iz Omiša, ovaj mi dobaci: »Naučit ćeš se na beskrušne dane kao i mi!«
  • Počeli su seljaci nositi po malo drva na prodaju: većina neće novac već traži hranu, i to od tri do pet kg riže ili tjestenine prema količini drva. Pa i mljekarice su počele tražiti pola kg manistre za litru mlijeka ili traže konca. Mlijeka uopće nema u javnoj prodaji, jer se skoro sve već rano ujutro kod mljekarica rekvirira za njemačku vojsku…
  • Ima par židovskih i talijanskih dućana na čijim se vratima nalazi službena obavijest: »Zatvoreno po nalogu ministra za oslobođene krajeve…« I starokatolička bogomolja je zatvorena. Ima dućana s »Judenwohnung – Beschlagnahmt« pečatom njemačkog Standort komandanta (židovski stan – zapljena). Kažu da je to oznaka da dotična roba i ostali predmeti u dućanima postadoše državnom svojinom.
  • Jedini putnički autobusni promet je sa Sinjom, a za Omiš već godinu i po nema kopnenog prometa. Sada se pak samo morem noću putuje. Kisić
  • Izdan je oglas glavarstva Građanske uprave da se osim žitarica i krumpira moraju prijaviti i viškovi brašna i raži, zadržavajući za svoje potrebe količine koje su određene za žitarice, ali svaka obitelj može zadržati po osobi 30 kg sveukupnih žitarica, a ne pojedinih vrsta. Novo doba
  • O snazi i utjecaju NOP-a u Splitu govore i sami ustaše u svom dnevnom listu Novo doba. U jučerašnjem broju tog lista, među ostalim stoji: »… Staro i mlado, odraslo i nejako, muško i žensko, s puškom na ramenu i crvenom zvijezdom na kapi, kao na hodočašće, hrlilo je u šumu«. Gizdić, 1943., 671.
Okupatorovi tenkovi u Gradskom parku

Đardin. Okupatorovi tenkovi u Gradskom parku

10. listopada

  • Splitska mularija ne plaši se vješala pred crkvom sv. Frane. Oni su od njih napravili ljuljačku, pa onda objesili krepanu mačku te napokon odnijeli i jedan konop. Pričaju da su se Nijemci snebivali, a da je jedan njihov oficir govorio: »Unglaublich! (Nevjerojatno!) Takva što još nigdje ne doživjesmo.« Kisić
  • Jake partizanske snage nalaze se s kopnene strane oko Splita, drže u svojim rukama otoke ispred obale, raspolažu artiljerijom i ne dozvoljavaju uplovljenje brodova u luku. Englezi vrše izviđanje iz zraka, koje više puta ponavljaju i održavaju vezu s partizanskim snagama na otocima. Vlastite snage za proširenje zone pod našom kontrolom ili za obranu od snažnih napada s mora, kopna i iz zraka nisu dovoljne.
  • Raspolažemo rezervama hrane za ljudstvo za svega još četiri dana. Izvještaj njemačke komande Admiral Adria,[5] 8./455.

11. listopada

  • Od dotadašnje Omiške grupe bataljona formiran je Mosorski partizanski odred. Komandant je Nikola Garača, zamjenik Jakiša Baučić, politički komesar Ratomir Kokić, a zamjenik političkog komesara Marko Čolak. Kronologija

12. listopada

  • Opet su uhapšeni stariji Židovi koji su bili pušteni te zatvoreni u prizemlju Banske palače, a govori se da će i Židovke također biti što prije internirane. Kisić
  • Vrhovni komandant NOV-a i POJ-a Josip Broz Tito pohvalio je 4. dalmatinsku splitsku brigadu Devete divizije koja se istakla u borbama za obranu Splita:

»Izražavam svoju zahvalnost i pohvalu borcima, komandirima i politkomesarima novostvorene Splitske brigade Devete divizije, brigade splitskih radnika, koji su se istakli u obrani svog rođenog grada Splita i koji su izdržali mnogobrojne njemačke napade i petnaestodnevna jaka njemačka bombardiranja, ne napuštajući svoja mjesta na položajima. Držanje i borbenost splitskih radnika i boraca Devete dalmatinske divizije služit će za primjer svim novim borcima naše Narodnooslobodilačke vojske«, stajalo je u pohvali Vrhovnog komandanta. Kronologija

13. listopada

  • Noćas su pohapšene židovske obitelji, žene i djeca, te su smješteni u prostor kraj Lučkog poglavarstva na Obali. Kisić

14. listopada

  • U Splitu, u predjelu Trstenik, Nijemci su strijeljali deset boraca NOV-a, koje su početkom listopada zarobili u borbama oko Mostara. Kovač-Vojnović, Kronologija
  • Grupa boraca Komande mjesta Kaštela ubila je dva ustaška obavještajca a jednog teško ranila. Kronologija

15. listopada

  • Sinoć su židovske obitelji poslane prema Mostaru, kamo se već nalaze mnogi Židovi odvedeni odavde. Svi su Židovi bez razlike pokupljeni, pa i starosjedioci kao Morpurgo, dr. Mandolfo, Papo itd. Kisić
  • Oskvrnjena je naša lijepa splitska obala, gdje se u hladu palma zabavljahu naša nevina djeca, gdje su naše djevojke i mladići u radosti i smijehu provodili divne dane, a naši starci grijali na suncu svoje izmorene kosti.

Danas je pred crkvom svetog Frane obješen na vješalima suludi mladić Mile Tepša kao simbol njemačke strogosti, reda i kulture, da svojim žutim licem okrenutim prema nebu i produljenim vratom na konopcu rasprostire strah i ulijeva grozu u duše Splićana. Govori se da je još dvanaest mladića danas strijeljano. Bego

  • Održan je prvi sastanak Gradskog narodnooslobodilačkog odbora Splita, pod okupacijom Nijemaca. Raspravljalo se o radu u novim uvjetima. Ubrzo je uspostavljena veza sa svih 11 strukovnih akcionih odbora, organizacijom USAOH-a i AFŽ-a. Kanal za prebacivanje boraca počeo je ponovno funkcionirati. Pronađena je »tehnika« za štampanje propagandnog materijala. Nastavlja se normalan ilegalan rad. Kronologija
  • U gradu se nalazi 800 Nijemaca, 550 ustaša, 200 domobrana, 90 žandara, 250 policajaca, 16 četnika koje je predvodio jedan Nijemac, te izvjestan broj talijanskih fašista koji nose oružje. Ima i određen broj tajnih policajaca u civilu.

Postoji još Komanda ratne mornarice sa 120 ljudi, oficira i mornara. Komandant im je kapetan bojnog broda Zaccaria. Komandant Lučkog zapovjedništva je kapetan fregate Marijan Butković. Cijela komanda mornarice s mornarima nije ustaški raspoložena, dapače, gledaju na partizane sa simpatijama i naklonjeni su NO borbi.

Vojska je opskrbljena hranom samo za dva dana, te će početi sa rekvizicijom iz privatnih kuća. U gradu vlada velika oskudica živeži. Kruha nema, a više nema ni konjskog mesa. Stanje je dosta teško. HR DAST broj 262, vojnički izvještaj Povjereništva kotara Omiš

16. listopada

  • Priča se da je oko 80 naoružanih partizana uhvaćeno na području od Dicma do Splitskog polja, i da su bili zatvoreni u podrumu bivšeg hotela Matković, da je od njih na Lovrincu prije tri dana strijeljano dvadesetak partizana, među kojima i dvije žene. Kisić
  • S Drugog zasjedanja ZAVNOH (Plaški, 12. – 14. listopada) je uputio braniocima Splita pozdravni brzojav ovog sadržaja:

»Junacima grada Splita!

Veličanstvena obrana grada Splita od njemačkog barbara daje nam podstreha da vam na vašem herojskom držanju izrazimo naše divljenje i naše bratske pozdrave. Duh Petra Kružića, hrabrog branioca Klisa, nakon nekoliko stoljeća opet je zavladao vama koji ste neviđenim samoprijegorom odbijali juriše pobješnjelog njemačkog barbara. Mi se radujemo vašim pobjedama i pozdravljamo vas sa

Smrt fašizmu – sloboda narodu!«

Gizdić, 1943., 688.

Furor Teutonicus

Milan Tolić: Furor Teutonicus

17. listopada

  • Općina je publicirala oglas kojim se pozivaju kućevlasnici da u roku od tri dana prijave sve napuštene stanove gdje su bili Talijani i Židovi, pa i ako su ostali pokućstvo i drugi predmeti, kao i sve prazne stanove … Kisić
  • Od odbjeglog naroda, osim nekoliko pojedinaca sa Čiova, još se nije nitko vratio. Otoci su još uvijek u rukama partizana.

Danas je neki motorni čamac koji je vršio izviđanje prema Sutivanu dočekan žestokom vatrom, tako da je svako približavanje otoku nemoguće.

Nijemci poduzimaju izvidnice oklopljenim kolima u pravcu Trogira i Omiša, do kojih još nisu došli. Prometa ima samo sa Sinjom i morskim putem do Metkovića.

Danas više nije moguće naći u Splitu ni kapi benzina ili drugog tečnog goriva, a od Nijemaca ga je teško dobiti jer sami oskudijevaju zbog teškog dovoza. Za potrebe ovog Zapovjedništva osiguran je benzin za izvjesno vrijeme, ako ga ne otkriju Nijemci koji bi nam ga oduzeli.

Glavna naša briga je da osiguramo dovoz hrane i u tu svrhu su upućena dva motorna jedrenjaka u Metković, ali kako smo upravo danas obaviješteni, brodovi su sretno stigli, no u Metkoviću nema hrane. Pitanje prehrane Splita je svakako od najveće važnosti, te bi državne vlasti morale sve poduzeti da se za ovaj grad i okolicu još prije nastupa zime osigura najpotrebnije. U samom gradu nema zaliha, i kako čujem, nema ni skrivene hrane. Iz izvještaja Obalnog zapovjednika u Splitu kapetana bojnog broda Zaccarie, 8./506.

18. listopada

  • Ukočeni leš Mile Tepše visio je tri dana na vješilama s vezanim rukama na leđima i već modrim licem okrenutim prema nebu. Dok su ga građani zaobilazili da ne gledaju tu tužnu sliku, jedan se okrutni njemački vojnik približio, zavrtio leš i nekoliko ga puta udario šakom u glavu. Tako se oni na prostački način osvećuju za krvave gubitke SS divizije Prinz Eugen, koja je u našim brdima naišla na veliki otpor … Bego

19. listopada

  • Nad Splitom strani zrakoplovi bacali su letke, namijenjene njemačkoj vojsci, pod naslovom »Pobeda«, kao i sa slikom aviona s natpisom »Ovo su dve vrste aviona od kojih se Hitler plaši«. Izvještaj Velike župe Cetina, 9./384., Kronologija

20. listopada

  • Prehrambeni odsjek pri glavarstvu Građanske uprave daje po osobi: 1,5 dl maslinovog ulja, 10 g pekmeza i pola kg soli.

Od danas do 25. ovoga mjeseca hranu mogu predići samo one osobe koje su stvarno prisutne. Ako se tko ogriješi, kažnjava se time što mu se oduzimaju živežne iskaznice cijele obitelji za šest mjeseci.

  • Silvijo Celebrini, rodom iz Krka, imenovan je ravnateljem državnog redarstva. Kisić

21. listopada

  • U 11.57 čuo se jaki šum aviona, uzbuna. Avioni su se spustili te zasuli mitraljeskom paljbom obalne baterije na Firulama, Bačvicama, Gripama te Sustjepanu. Bačene su i dvije male zapaljive bombe na Brodogradilište. Jaka je bila topovska paljba. Među građanstvom nije bilo nikakvih žrtava. Kisić
  • Prije četiri dana Nijemci su počeli iz tri pravca napad na Mosor, gdje se nalazi Mosorski odred i jedan bataljon Splitske brigade.

Nijemci su s ustašama napadali iz Žrnovnice, Podstrane i Omiša. U svom pohodu neprijatelj je prošao Gata i Sitno i usprkos kiši izbio na neke vrhove Mosora, ne osvrćući se pritom na velike gubitke. Naši borci su, međutim, ubrzo izbacili neprijatelja s vrhova. U trodnevnim borbama naši su izgubili deset boraca, a dvadesetak ih je ranjeno, od kojih trojica teže. Gubici neprijatelja znatno su veći nego naši. Gizdić, 1943., 699.

22. listopada

  • U rajonu Muća jedna četa Prvog bataljona Osme dalmatinske brigade napala je iz zasjede pet kamiona s 40 njemačkih vojnika iz sastava 892. puka 264. divizije, koji su iz Drniša krenuli za Split. Poginulo je 25 njemačkih vojnika, a svi kamioni su uništeni. Naš bataljon je imao jednog mrtvog i dva ranjena borca.
  • Kod crkve sv. Gospe, blizu Kaštel Gomilice, borci Marinsko-segetskog partizanskog odreda i Devete dalmatinske brigade napali su iz zasjede odjeljenje od 20 njemačkih vojnika koje je išlo iz Kaštel Sućurca u izviđanje. Poginula su trojica, ranjeno je nekoliko vojnika, a jedan je zarobljen. Kronologija
  • Ustaški bataljun iz Makarske, ukrcan na dva veća motorna jedrenjaka, trebao se iskrcati na istočni dio Brača. Međutim, dijelovi tog bataljuna iskrcani su noću između 21. i 22. listopada kod Milne, na zapadni dio Brača. Budući da u Milni, osim straže, nije bilo nikakvih jedinica, ustaše su, bezobzirno ubijajući nevine stanovnike, prodrli do obalne baterije, ali je posada prije povlačenja uspjela sakriti najvažnije dijelove topova. Čim je na znak uzbune pristigao 1. bataljon 12. brigade, ustaše su sabijeni uz sam rub obale, pa su se noću, uz znatne gubitke, ukrcali na brodove i prebacili u Split. Pokušaj ustaša da se iskrcaju kod Pučišća i Povlja, odnosno Supetra i Sutivana, bio je također uspješno odbijen.

Ustaše su ubili 13 stanovnika Milne, poginulo je osam boraca, dok točni gubici ustaša nisu poznati jer se navode brojke od 20 do 35. Pribilović, 70., 71.

23. listopada

  • U rajonu Muća, jedinice 892. puka njemačke 264. divizije, koje su sa šest kamiona stigle iz Drniša, napale su Prvi bataljon Osme dalmatinske brigade koji je nakon duže borbe uspio neprijatelja odbaciti, nanijevši mu gubitke od 12 mrtvih i više ranjenih, dok je i sam imao jednog ranjenog borca. Kronologija
  • NAREDBA ZAPOVJEDNIKA MJESTA – Pozivaju se svi oni kod kojih se nalazi bilo kakvo vojno ratno tvorivo, da ga predaju Posadnom zapovjedništvu (kod Kazališta) najkasnije do 24. listopada u 18 sati. Isto tako, dužni su svi oni koji znaju za takvo tvorivo da ga prijave, jer će u protivnom istomjerno odgovarati s posjednikom tog tvoriva. Kod koga se vojno ratno tvorivo pronađe nakon navedenog roka, bit će osuđen, zajedno sa svim sustanarima, na smrt vješanjem. Za slučaj atentata ili pokušaja atentata na bilo kojeg predstavnika vlasti, oružanih snaga ili ustaškog pokreta ukoliko imade za posljedicu taj atentat smrt jednog od ovih, za svaku takvu glavu vješat će se 50 evidentiranih neprijatelja Nezavisne Države Hrvatske. Ako atentat ne bi uspio, te bi koji od gornjih predstavnika bio samo ranjen, bit će vješano 25 evidentiranih neprijatelja za svakog ranjenoga.

Zapovjednik posadnog zapovjedništva: bojnik I. Ferček Novo doba

  • Izgleda da je Brač zaposjednut od jakog neprijatelja. Iskrcavanje je uspjelo samo kod Milne. Tamo se 120 ustaša nalazi u beznadežnom položaju. Pomoć nije moguća. Nije sprovedeno, a ni naređeno angažiranje štuka.[6] Propao je pokušaj iskrcavanja na sjevernoj obali, kod Supetra i Sutivana (vidi 22. listopada).
  • Zaljev Solina napalo je 15 aviona tipa spitfire[7]. Na luku i grad Split bačene su manje eksplozivne bombe za rušenje i otvorena je vatra iz avionskog oružja. Izgorjela je olupina broda koja je ležala u zaljevu Solina. Iz dnevnog izvještaja Komande XV. brdskog armijskog korpusa, 8./442.
U prvim savezničkim bombardiranjima razrušen je dio kompleksa povijesnog Lazareta na Obali

Bombe na zatvor sv. Roka. U prvim savezničkim bombardiranjima razrušen je dio kompleksa povijesnog Lazareta na Obali

24. listopada

  • Kad je u 10.30 počela zavijati sirena, poskočismo brzo sa sjedala u kavani, jer samo brzina spašava glavu od hitrokrilnih spitfirea. Ali nije se čulo njihova zvuka, već huke i buke strašnih četveromotornih bombardera i liberatora, koja ispunjaše jezom bijedne duše naše skrivene u labavim splitskim skloništima. Kad ne čujemo eksploziju bomba, odvažniji pomaljaju glave i broje: 36, 73, 98, 115, 163 – a tko bi ih sve zbrojio na obzorju od Splita do Trogira. Neprestano prolaze tri ogromna jata amerikanskih bombardera prema Zagrebu i Beču. O nama ne vode računa. Prevelika je to pošiljka bomba za naš maleni grad. U 13.30 opet se vraćaju, te smo po trajanju njihovog leta i po prosječnoj brzini od 400 kilometara na sat izračunali da su iskrcali svoj opasni teret negdje oko Beča, što su kasniji izvještaji potvrdili, javljajući da je bilo ukupno 510 bombardera.

Silan dojam, koji su ta tri ogromna jata napravili na pučanstvo, tako da u Splitu od prevelikog rešpekta nisu na njih ni pucali, njemačka propaganda želi omalovažiti fantastičnom pričom da je jedan sami njemački lovac srušio kod Splita četiri spitfirea, ali mi znamo da se taj lovac pojavio nad Splitom tek jedan sat nakon što su Amerikanci prošli. Bego

25. listopada

  • S komandnog mjesta XV. njemačkog korpusa obavještavaju da je napadom iz zraka potopljen parobrod Rab i dva druga manja plovna sredstva, čime je prekinuto snabdijevanje Splita. Neodložno je potrebno da se odmah uputi zamjena za njega.
  • Pomorski komandant Dalmacije izvještava da, prema podacima izviđanja puka, jake snage partizana pokušavaju još više stegnuti obruč oko Splita. Put Sinj - Split bio je u toku jučerašnjeg dana ozbiljno ugrožen. Danas su u toku noći baterije s otoka Brača duže vrijeme djelovale prema otvorenom moru. Dnevni izvještaj XV. brdskog armijskog korpusa, 8./446.

26. listopada

  • Poziva se svatko tko talijanske vojnike bilo skriva, bilo u stanu drži, da iste odmah prijavi kod Standortkommandanture, odnosno da učini da se isti odmah sami jave.

Tko ne bude izvršio ovu naredbu, mora računati s teškim kaznama. Novo doba

  • Iz Drniša su počele prodor ka Splitu motorizirane snage 892. puka njemačke 264. pješadijske divizije (specijalno obučene za borbu protiv partizana) i četnici u cilju smjene jedinica 7. SS Prinz Eugen divizije. Na Moseću su se sukobile s jedinicama Osme dalmatinske brigade, gdje su zadržani. Prvi bataljon Osme brigade imao je jednog poginulog i dva ranjena borca. Kronologija
  • Partizani su izvršili napad na njemačku posadu u Kaštel Sućurcu. Izvještaj Velike župe Cetina, Kronologija

27. listopada

  • Danas je deseti dan da nema kruha. Kisić
  • Parobrodskog prometa nema u Splitu već mjesec dana. Stoga smo se iznenadili kad smo jučer ugledali u luci dva velika trgovačka parobroda s njemačkim oznakama kako iskrcavaju mrtve i ranjene, s obzirom na to da su na putu do Splita, vraćajući se iz Albanije, bili napadnuti od savezničkih aviona. Predvečer su ukrcavali mnoge talijanske vojnike i civile, nesuđene naše »kulturtragere«, vraćajući ih u rodni zavičaj. Ukrcavši oko 3000 Talijana, otputovali su u pravcu Šolte i Drvenika…
  • Ali ima nešto što Talijane duboko impresionira. Oni su strepili da će osveta našeg naroda biti strašna, zbog podlih zločina i preko deset hiljada naših ljudi poubijanih ili deportiranih kroz dvije i pol godine njihovog terora. Bojali su se da ćemo ih na komade kidati, kako su i zaslužili. Ali naš narod zna što je stradanje, te je stoga kod nas milosrđe jače od mržnje. I dok su se povorke nesuđenih »kulturtragera« u strahu ukrcavale, naš je narod mirno promatrao sramotu koju su doživjeli, ali se nitko nije nasmijao, nitko nije ni pisnuo niti se narugao. Promatrali smo njihov uzmak kao sasvim prirodni događaj, s kojim smo mi odavno pouzdano računali. Njihovoj sramoti i osveti, koju je sama priroda odmjerila, mi nećemo ništa dodavati, niti naše ruke prljati.

»Kod nas bi zviždali, rugali se, udarali bi i pljunuli«, veli mi jedan talijanski bankovni direktor, »a vi skoro sudjelujete u našoj boli i sramoti. Sada tek vidim da ste vi kulturniji od nas i da je pravo što odavde odlazimo«. Bego

28. listopada

  • Ovog i sljedeća dva dana Treći bataljon Osme dalmatinske brigade vodio je borbe protiv dijelova njemačke 264. divizije koji su pokušali prodor iz Gizdavca prema Lećevici. Neprijatelj je imao oko 40 poginulih, a Treći bataljon sedam mrtvih i 11 ranjenih boraca. Kronologija
  • Dr. Bruno Nardelli stigao je u Split te od vršitelja dužnosti, g. Vladimira Jonića, preuzeo dužnost glavara Građanske uprave u Splitu. Novo doba

30. listopada

  • Sinoć je Radio Bari javio kako su neki talijanski vojnici, koji su tamo došli iz Splita, pripovijedali o teroru Nijemaca i ustaša nad građanstvom i rekli da je poubijano oko 200 osoba, Jugoslavena i Talijana, do odlaska tih vojnika. Kisić
  • Radnici Brodogradilišta koji uza sve molbe nisu mogli primiti plaću za svoj dvadesetodnevni rad, protestiraju i traže isplatu svoje zarade, a ne neku izvanrednu pomoć, jer im članovi obitelji već danima gladuju… Novo doba
  • Akcijama partizana na kopnu i na moru, posebno rušenjem komunikacija, Nijemci su u Splitu bili odsječeni od zaleđa i izolirani s mora, primorani da toga dana počnu snabdijevanje hidroavionima iz baze u Veneciji. Ratni dnevnik Izvještaj njemačke komande Admiral Adria, Kronologija

31. listopada

  • Njemački vojnici u Sućurcu oduzimaju narodu hranu, koji zbog nestašice time dolazi u veoma težak položaj. Izvještaj Velike župe Cetina, 9./391.

PLJAČKA GRAĐANA

Ustaše su neopazice ušli u grad, kao i njihove civilne uprave. Nisu mnogo disciplinirani, čak pokušavaju pljačkati stanove i otimati građanima bicikle pod izlikom da su talijanske marke. Izgleda da ni kod Nijemaca ne uživaju osobiti ugled. I Nijemci i ustaše iskorištavaju prisilni kurs lire 1:2,50 kune te sasvim jeftino kupuju velike količine manifakture. S obzirom na to da jedni i drugi pljačkaju privatne stanove, vojna komanda objavila je zabranu pljačkanja bez dozvole vlasti. Kad su jednoj gospođi oteli sve rezerve hrane, ona se potužila njemačkom Ortskomandantu, koji joj je ovako odgovorio: »Njemački vojnik znade točno što njemu treba, a znade i što treba vama. Kad su vam odnijeli sve, znači da je njima sve trebalo. Na prvom mjestu je vojska pa ste onda vi. Zar bi vi htjeli biti pametniji od vojničke uprave?«. Bego

SPLIĆANI I NDH – NI EUFORIJE NI ZADOVOLJSTVA

U danima kapitulacije fašističke Italije i uspostave kratkotrajne partizanske vlasti, u gradu je bila nastupila euforija i opće zadovoljstvo. Priključenjem grada novoj državi, i to hrvatskoj državi, moglo se očekivati nešto barem približno ili slično. Konačno, Splićani su i bili u golemoj većini Hrvati. Ali ipak ne! Mi nismo stekli takav dojam.

Je li razlog tome bila nazočnost Nijemaca, onih koji su po cijeloj Evropi bili smatrani okupatorima? Je li to bilo stoga što je ustaški pokret bio čvrsto povezan s fašizmom, koji je u Splitu ostavio neugodan trag? U svakom slučaju, ni u mojoj obitelji ni među ostalima koje sam poznavao, nova država nije smatrana našim odavno priželjkivanim i trajnim rješenjem za budućnost. Ne želim reći da u gradu nije bilo i takvih ljudi koji su sa zadovoljstvom dočekali NDH. Međutim, u cjelokupnoj mojoj okolini nisam, eto, poznavao ni jednoga takvog. Mosettig, 75.

USTAŠKA VLAST BEZ POTPORE

… Kad su došli ustaše, odmah su započeli s uspostavljanjem vlasti, ali im, zbog nedovoljne podrške naroda, to ide vrlo sporo. Oni zajedno s Nijemcima pokušavaju na miran, taktički način dobiti podršku od naroda tako da preko mjesne štampe pozivaju svakoga na suradnju, ističući da je sada ovaj hrvatski grad slobodan od tuđina i da svi Hrvati trebaju raditi na njegovoj obnovi. Građanstvo, koje je danas jače nego ikada uz NOP, pita se kako mi možemo s njima surađivati kad nam ne daju ni kruha. Zbog toga oni danas pomalo mijenjaju ovu taktiku jer ih građanstvo promatra s prezirom, svi su za partizane.

Da bi se ipak započelo s radom, postavili smo kao prvi zadatak formiranje NOO-a, kao i popunjavanje akcionih odbora (AO). U NOO su, osim predstavnika AO-a težaka, ušli predstavnik AO-a privatnih činovnika i trgovačkih pomoćnika, predstavnik AO-a gradskih radnika, predstavnik AO-a državnih činovnika i predstavnik AFŽ-a i FOND-a.

Akcioni odbor (AO) težaka dobio je za dužnost organizirati bojkot tržišta, da se proizvodi prodaju po rajonima na kojima će biti za to formirani odbori, da udarnički prorade na tome da cijelo Splitsko polje bude izorano i posijano. Osim toga, da žrtve što prije dobiju redovitu pomoć, a pored gornjeg zadatka FOND je dobio dužnost formirati Odbor za žrtve, koji je nakon odlaska drugarica nestao… Iz izvještaja NOO-a Splita, 8./302.

USTAŠKO NOVO DOBA – NEMA NIKOGA IZ STARE REDAKCIJE

Ustaše su se poslužili imenom bivšeg dnevnog građanskog lista Novo doba, koji je izlazio u Splitu u godinama prije rata pa sve do travnja 1941. godine. Novo doba je u Splitu i Dalmaciji bio prije rata najčitaniji dnevni list. Vjerojatno zbog toga ustaše sada računaju da će ga lakše podmetnuti građanima. Od prijašnje redakcije sada u listu ne radi nitko. Gizdić, 1943., 653.

INTELIGENCIJA JE ZADOJENA PARTIZANSTVOM

Tko je kriv? … Inteligencija se odnarodila, zadojena je partizanstvom … Skriva se ili u najmanju ruku čeka poziv na rad ili se vješto uklanja da ne bi bila pozvana. A događa se da pojedinci i odbijaju dužnosti koje im se povjere… Novo doba

PURA PO ZLATO: KAKO SE SPASITI OD GLADI

Poput strvinara baciše se ovih dana seljaci i seljanke iz okolice Splita na naš grad, iskorištavajući teško prehrambeno stanje. Oni obilaze naš grad noseći brašno, kukuruz i druge živežne namirnice, i ne samo da drže visoke cijene, već u mnogo slučajeva ne žele uopće primati novac za te živežne namirnice, već traže zamjenu. Oni će dati hranu onome koji dade plahtu, kaput, odijelo, cipele ili kakav drugi odjevni predmet. A mnogi od njih traže čak i zlato, recimo koji zlatni lančić ili prsten…

Neke vrste živeži i određeni artikli ponestaju s pjace iz dana u dan. Nema pa nema. Kad, dan kasnije, opet se čuje da iste robe ima, ali je skuplja. Cijena je dotičnom artiklu skočila za 50%. Dakle, robe ima, ali je treba skupo i masno platiti… Novo doba

»NORMALIZACIJA« STANJA U GRADU

… Ustaše nastoje na svoju stranu privući što više ljudi koji su potrebni da se sam život u Splitu nekako normalizira, a pri tome oni stalno naglašavaju da se ne mora biti ustaša, već da se od građana traži da vrše svoje građanske dužnosti.

U vezi toga oni nastoje sva društva i institucije koje su i ranije, do dolaska Talijana postojale, a poslije su rasturene, ponovno uspostaviti (sportska, kulturna, privredna itd.). Tako bi sastavljanjem uprave udruženja zanatlija bio zastupan akcioni odbor obrtnika. Naravno da mi ne možemo odobriti ulazak članova NOP-a u takva društva i ustanove, ali držimo da bi u pojedinim slučajevima (pitanje obrtnika) trebali drugačije gledati.

U našem prvom pismu propustili smo vas obavijestiti da smo na sastanku MK birali sekretara, istog druga Lalu,[8] uzevši u obzir da je on član MK od ranije. Izvještaj MK KPH Split, 8./255.

POGLAVNIKOVO ODLIČJE ZA SPLITSKOG BISKUPA – Sa službene strane doznajemo da je Poglavnik, istog dana kad su izvršena imenovanja najviših predstavnika Uprave za oslobođene primorske krajeve, donio odluku da se splitskom biskupu Preuzvišenome K.K. Bonefačiću podijeli najviše hrvatsko odličje za građanske zasluge, velered sa zvijezdom … Novo doba

ŽIDOVI INTERNIRANI U KAZAMATIMA NA GRIPAMA – Na Gripama se u kasarni nalaze internirani Židovi koje koriste za fizički rad: prenašanje sanduka, materijala, čišćenje ruševina itd. Hrana im se nosi izvana na njihov trošak ili im je dostavlja obitelj. Kisić

PORUŠENA OKOLICA – Od Kučina, Mravinaca, Žrnovnice i Solina ostale su samo ruševine. Kisić

ZARAZNE BOLESTI U SPLITU – Prema izvješću Zdravstvenog odsjeka Gradskog poglavarstva, sadašnje stanje zaraznih bolesti u gradu je sljedeće: 36 oboljelih od škrleti, troje od tifusa, petero od paratifusa i četvero od dizenterije.

Ove godine imali smo 90 slučajeva tifusa i paratifusa, a lani oko 70. Škrlet je u porastu te imamo ove godine do 80 slučajeva. Novo doba

DIO HSS-ovaca S ČETNICIMA: KAKO ONEMOGUĆITI KOMUNISTE – U Splitu je održan sastanak predstavnika dijela rukovodstva HSS-a i četničkog komandanta prote Petra Stojisavljevića po pitanju zajedničke suradnje. U vezi s tim, komandant Dinarske četničke divizije, vojvoda Momčilo Đujić, uputio je u Split pismo u kojem, pored ostalog, kaže:

» …Stojim na gledištu da se mora naći način, u našem obostranom interesu, da se tamo povede zajednička akcija protiv komunista, da se predvidi zajednička uspostava vlasti za slučaj preokreta, u kojem bi času morali zajednički onemogućiti komuniste«. Slobodna Dalmacija od 25. ožujka 1945., Kronologija

NJEMAČKE JEDINICE IZ FRANCUSKE U DALMACIJU

Da bi efikasnije intervenirali u primorskom pojasu, Nijemci su u listopadu, preko Bihaća, uputili u Dalmaciju 264. diviziju, koju su formirali u srpnju i kolovozu 1943. u Francuskoj i Belgiji i obučili je za gerilsko ratovanje. Jedinice ove divizije (822. puk), nakon upornih borbi od 2. do 30. listopada s našom 8. i 9. brigadom na prostoru Muć-Lećevica, uspjele su se iz Drniša preko Muća probiti u Split, dok su druge, koje su nadirale iz pravca Perkovića prema Trogiru, tada zadržane. Dolaskom u Dalmaciju, 264. divizija smijenila je 114. lovačku i dijelove 7. SS-divizije Princ Eugen. Gizdić, 1943., 727.

SASTANAK POVJERENIKA HSS-a U ZAGREBU

U Zagrebu je održan sastanak povjerenika dijela HSS-a u prisustvu Košutića, Pernara, Reberskog, Torbara i prof. Tomašića radi konzultiranja, kako ojačati borbu protiv narodnooslobodilačkog pokreta. Sastanku su prisustvovali iz Splita: Vojko Krstulović, ing. Vjekoslav Ivanišević, prof. Mišetić, Drago Čizmić i Zvonko Alfirević. Pored ostalog, oni su dobili instrukciju da u Narodnooslobodilačku vojsku ubacuju svoje povjerljive funkcionere kako bi postepeno rušili jedinstvo komande, sabotirali borbu i stvorili preduvjete za izdajnički rad. Slobodna Dalmacija od 25. ožujka 1945., Kronologija

INSTRUKCIJA PARTIZANSKE VLASTI:
DALMACIJA NIJE VIŠE POKRAJINA VEĆ HRVATSKA OBLAST

Dalmacija je sastavni dio Hrvatske pa je ne treba ubuduće nazivati pokrajinom, naziv koji joj je dala Austro-Ugarska, već pojmom oblast, što je bitna razlika. Ubuduće sva rukovodstva na nivou Dalmacije nazivat će se oblasnim a ne pokrajinskim. Gizdić, 1943., 729.

STRADANJE ZAROBLJENIH PARTIZANA

Dana 26. listopada uplovila su dva nenajavljena talijanska teretna broda. Ovi brodovi, zajedno s još jednim, krenula su iz Drača s talijanskim ranjenicima i s 200 zarobljenih albanskih i makedonskih partizana za Trst. Kod Visa su napadnuti od engleskih zrakoplova. Zbog mrtvih i ranjenih od ovog napada, oni su željeli uploviti u Split. S Hvara su dobili topovsku paljbu pa su okrenuli prema Drveniku. Tamo su izgubili poziciju, iskrcali jednog čovjeka koji je od ribara saznao za rutu za Split, na kojoj su, kod Drvenika, dobili vatru s otoka i kopna. Za sudbinu trećeg broda više nisu znali. U Splitu su iskrcani mrtvaci i teški ranjenici, a ukrcani su ovdašnji talijanski ranjenici, njih oko 250, i ostaci talijanske uprave. Ovi potonji su formalno navalili da ih se uzme na brod, premda su brodovi već bili pretrpani i u strašnom stanju. U našem je probitku da se riješimo ovdašnjih Talijana i zato smo im išli na ruku da ih se što više ukrca, jer na koncu odgovornost za ovaj transport imali su Nijemci, koji su se htjeli što brže riješiti ovih brodova, jer na njima nije bilo hrane.

Dana 27. listopada, oko 3 sata ujutro, ove brodove napali su odmetnici topovskom vatrom iz Trogira i Drvenika, i tom prilikom oštećen je jedan parobrod koji se morao vratiti u splitsku luku s 14 teško ranjenih talijanskih vojnika. Za sudbinu drugog broda se ne zna, navodno je posada uplovljenog broda vidjela taj brod okrenut naopako, u plamenu, kod Drvenika.

Dana 30. listopada, priča se u Splitu, da je ovaj drugi brod doplovio sretno u Pulu s nekoliko mrtvih i da je na njemu bilo 1500 osoba.

Dana 31. listopada u Poljudu, kraj Brodogradilišta, nalazio se vraćeni parobrod San Marco, kada su na nj avioni bacili zapaljive bombe te ga zapališe. Tad su iz njegove nutrine izveli pedesetak partizana, koji su pali u njemačko zarobljeništvo i sada su ih vodili na prisilan rad u Njemačku. Navodno već četiri dana partizani nisu okusili nikakva jela, već samo vodu, te goli i bosi, izgladnjeli, nisu mogli stajati na nogama. U parobrodu je bilo oko 130 zarobljenika, od kojih je poginulo oko 70, a ostali su uz njemačku pratnju odvedeni goli i bosi u kasarnu Gripe. Brod San Marco je potopljen.

9. knjiga dokumenata IHRPD-a, dokumenti NDH broj 389 i 391; izvodi iz Ljetopisa Antuna Kisića

ISKALJIVANJE BIJESA NA TALIJANIMA I ŽIDOVIMA, S ČETNICIMA GALANTNO

MK (Mjesni komitet KP, op. prir.) piše da je stanje u Splitu teško, naročito u pogledu prehrane stanovništva. Nijemci i ustaše najviše iskaljuju svoj bijes na Talijanima i Židovima. S četnicima su galantni. Građane, koji na svakom koraku iskazuju prezir prema njima, pozivaju svakodnevno da im se pridruže i da im pomognu. Neprijatelj hvata građane gdje stigne i goni ih na rad. Da bi bar donekle parirali NOP-u, doveli su iz Omiša i Zagreba oko 150 policajaca, među kojima i nekoliko poznatih agenata. Među njima je i Košta koji je do rata radio u splitskoj policiji te poznaje dosta naših drugova. Srećom, oni su sada gotovo svi izvan Splita, među partizanima.

Prilikom povlačenja iz Splita, grad su napustili i članovi MK i ostali rukovodeći drugovi, članovi NOO-a, rukovodilac obavještajne službe, rukovodilac tehnike itd. Zbog toga je nakon dolaska Nijemaca bilo veoma teško staviti u pokret i među sobom povezati organizacije NOP-a. Za sekretara MK postavljen je Niko Kuzmanić Lala, jedini član MK koji je ostao u Splitu. Već početkom listopada kooptirani su u MK Dinko Bilač, koji je postao i tajnik NOO-a, te Frane Šegvić i Mileva Ferić. Kasnije su u MK kooptirani Ante Lukas i Ivo Šantić. Miro Šegvić preuzeo je MOC (Mjesni obavještajni centar). Organizaciji AFŽ-a pomogla je svojim iskustvom Ana Piplović-Daša, koja je zbog bolesti ostala u gradu za svo vrijeme njemačko-ustaške okupacije. NOO grada sačinjavali su: Dinko Bilač, Ante Radovčić, Frane Šegvić (jedini koji je ranije bio član Odbora), Irena Sinobad, ing. Vinko Dvornik i Ivo Šantić. Gizdić, 1943., 712.

»POVJERENJE NARODA JE NA NAŠOJ STRANI«

Kako Nijemci nisu u samom gradu poduzimali ništa osim pljačke, narod se je smirio dok nisu vješali jednog bijednika (umno bolesnog) kojeg su ostavili obješena dva dana i dvije noći, navodno zato što je imao u kući oružje i kidao telefonske žice. Potom su strijeljali devet drugova i jednu drugaricu (partizane), a izgleda i još neke, ali se ne zna sigurno, jer to ne objavljuju, dok neke zarobljene partizane puštaju kako bi prikrili svoja zlodjela.

Narod je još dosta uplašen, ali njegovo je povjerenje potpuno na našoj strani, mimo protivničke propagande koja nastoji pridobiti ga za sebe, i odvojiti od naše borbe.

Kod samih okupatora se osjeća veliko pomanjkanje prijevoznih sredstava, automobila, a naročito brodova, tako da svaki drugi ili treći dan dođe jedan, najviše dva trabakula, koji ponekad donesu nešto hrane, koju, jasno, odnesu Nijemci za sebe.

U vezi novonastale situacije i oglasa koje su izdali, da sva poduzeća i ustanove moraju odmah početi s radom, smatrali smo potrebnim da se dio naših drugova koji do tada nisu radili zaposli, da bar za sada imaju neko pokriće, pogotovo zato što su neka poduzeća i naši drugovi dobili potvrde od njemačke i ustaške komande da se mogu lakše kretati. Tako sam se i ja zaposlio i počeo raditi, ako se to zove rad i dobio njihovu potvrdu kao što sam i mislio. Jer dovoljno je da se prošetaš gradom, pa da svršiš nosit vriće ili koji drugi materijal za Nijemce.

Kako su tražili neke od drugova koje smo mi poslali gori, a koji su bili u zatvoru, i s obzirom na česti obilazak Nijemaca po stanovima bez posebnog razloga, MK je donio odluku da se pojedini sastanci ne održavaju za kratko vrijeme dok se to ne stiša, a sada je situacija povoljnija i mislimo da ćemo opet počet normalno radit…

Mi smo, što se tiče rada u NOP-u, uglavnom pokupili veze s akcionim odborima, a sutra će se održat i sastanak NOO-a u koji su, osim težaka koji je jedini stari član, ušli Ivan[9] iz MK, sekretar AO-a državnih činovnika, sekretar AO-a gradskih metalaca i drugarica iz MO-a AFŽ-a i Fonda (intelektualka).

Na taj ću sastanak i ja (Niko Kuzmanić, op. prir.) otići, a mislim da će Ivan biti sekretar, jer najbolje odgovara toj dužnosti. Izvještaj MK KPH Splita, 8./282.

ISTAKNUTI SPLIĆANI I DALMATINCI NA DRUGOM ZASJEDANJU ZAVNOH-a

Drugo zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Plaškom 13. i 14. listopada 1943., na kojem su prisustvovali iz Dalmacije Vicko Krstulović, dr. Miloš Žanko i dr. Ljubo Leontić (SDS). Na tom zasjedanju Izvršni odbor HSS-a, koji se formirao od istaknutih stranačkih prvaka koji su pristupili NOP-u, donio je značajne zaključke. Kao članovi Izvršnog odbora HSS-a iz Dalmacije ušli su: Pavao Krce, Stanko Škare, dr. Ivo Smolić, Nikola Sikirica, Ivan Kuzmić i Ivo Tijardović. Kao i ostali članovi Izvršnog odbora HSS-a, oni su dali izjavu kojom podržavaju odluke ZAVNOH-a. Svi govornici na samom zasjedanju su prilaženje IO-u HSS-a ocijenili kao vrlo pozitivan akt. Bodrožić, Zbornik br. 3, 593.

SPLIT SE RIJEŠIO TALIJANSKE MŐRE

… Poslije dvije godine, četiri mjeseca i 27 dana, Split se riješio talijanske mőre, i preko noći nestale su mase Talijana iz Splita.

Po općinskim anagrafima, u ožujku ove godine bilo je u Splitu 57.259 ljudi, od kojih Talijana, po njihovoj statistici, ništa manje no 35.736, i to, ratobornih fašista 1310, fašista sveučilištaraca 225, ženskih fašistkinja 557, fašističke mladeži 5444, fašističkih dopolavorista[10] 614, sindikata radnika (tu su i trgovci – 1829, i težaci – 9138) 24.032 te dopolavorista 3554. To su službene statistike što je donio Il popolo di Spalato[11] 9. travnja i 23. svibnja ove godine kao rezultat dvogodišnje politike talijaniziranja Splita. I ova se cifra poslije kapitulacije Italije rasplinula, i od nje je ostalo samo par stotina Talijana s Poluotoka, koji su amo bili dopremljeni da gospodarski i nacionalno unište ovaj hrvatski kraj … Kisić

IZMJENA OČENAŠA: KRUH NAŠ SVAGDANJI DAJ NAM BAREM JEDNOM SEDMIČNO

Susretne me moj prijatelj, vječiti nezadovoljnik, i … »Dakle, moj gospodine, izmijenite ono u Očenašu: ‘Kruh naš svagdanji, daj nam ga danas’ u Kruh naš sedmični, daj nam ga bar jednom u sedmici – što ove sedmice nije bilo! Ne želim pak ni sebi ni Vama, da moramo moliti: Kruh naš mjesečni daj nam bar jednom u mjesecu. Prestao je donekle »trommelfeurer« na partizane kao jedine krivce zbog nestašice hrane u Splitu, uvidješe da to ipak ne pali, jer na svoje oči svakog dana Splićani vide kako nekuda voze puni kamioni, a prazne se skladišta, pa makar se na vratima tih skladišta nalazila neka općinska ceduljica na kojoj piše da je to određeno za prehranu pučanstva i da je slobodno od rekvizicije. Kisić

VJEŠANJE NA RIVI

Vijest o vješanju na Rivi osvanula je na plakatima. Bili smo prilično iznenađeni, jer nismo čuli ni za kakav incident još od dana kad su Nijemci zauzeli grad. Ne sjećam se baš svih pojedinosti, ali pisalo je o nekom momku koji je uhvaćen prilikom kidanja telefonskih kabela njemačkoga Wehrmachta…

U najavljeni sat na Rivi se našao poneki prolaznik. Mi smo iz poprilične udaljenosti, skriveni iza stupova na Prokurativama, promatrali događaj. Iz njemačkog vojnog kamiona izašao je manji broj vojnika i postavio se oko vješala, s puškama uz nogu. Osuđeni je dovezen u prikolici motocikla. Ruke su mu bile vezane na leđima. Dvojica vojnika odvela su ga do niska stolića ispod vješala, na koji je morao stati. Bio je bijedno odjeven, samo u košulju i hlače. Hlače su mu na gležnjevima bile stisnute nečim crvenim. Bio je mlad. Možda je imao samo nešto više od 20 godina. Izgledao je kao da nije ni svjestan događaja. Jedan od vojnika navukao mu je konopac preko glave i nogom gurnuo stolić. Tijelo jadnika je, na naše zaprepaštenje, tresnulo na zemlju jer je konopac naprosto puknuo pod težinom osuđenoga. Vojnici su ga zatim podigli na noge i sve skupa ponovili. Ovaj put s uspjehom! Čovjek je nekoliko trenutaka trzao nogama, a onda se smirio. Ogorčeni i zaprepašteni, krenuli smo kućama. Nismo mogli shvatiti vješanje u njegovoj biti, a posebno nam se učinio apsurdan način na koji je sve to izvedeno.

Sutradan smo Mime i ja prošli Rivom, a obješeni je još uvijek visio. Prolazeći sasvim blizu, opazili smo da se radi zaista o vrlo mladom čovjeku, loše odjevenom i bosom. Hlače su mu pri dnu bile vezane komadima crvenog kabela. To nam je izgledalo vrlo neobično. Takva moda, odnosno običaj, nisu nam bili poznati, a vrijeme je uz to još bilo toplo. Zaključili smo da je cijela stvar najvjerojatnije namještena. Kako su vješala bila niska, glava obješenoga visjela je vrlo blizu grede i bila je nekako neprirodno iskrivljena na jednu stranu. Bose noge bile su mu možda samo pola metra odmaknute od zemlje. Najneugodniji od svega bio je onaj isplaženi tamni jezik obješenoga pred Svetim Franom.

Nakon što sam ocu opisao taj prizor, on mi je rekao:

– Možda su to vješanje namjerno izveli na takav način da bi unaprijed zaplašili Splićane…

Kasnije smo saznali da je taj nesretnik bio neka vrsta splitskog redikula kojega su čak zvali Lude. Nosio je ručni sat visoko iznad lakta i vazda je negdje jurio vičući i vukući ručna kolica. Tko zna kako i zašto su upravo njega odabrali ne bi li zastrašili građane. Optužba prema kojoj je dotični rezao telefonski kabel radi podvezivanja hlača, bila je posve neuvjerljiva.

Ivan Mosettig, Obmane – splitska viđenja započeta 1941., Split 1995., 78.,79.

ĆAKULA O KRUHU I SLOBODI U SJENI VJEŠALA

U blizini vješala pred kavanom Bellevue razgovaramo naoko o sporednim stvarima, kad neki inženjer, ustaša kojeg su Nijemci odlikovali, stane pričati o izvrsnom naoružanju njemačke vojske i o puškomitraljezima koji izbacuju 2000 metaka u minuti. Kaže da su takvim oružjem Nijemci odbili devet partizanskih juriša na Dicmo i poubijali na hiljade mladih splitskih partizana koji su ludo srljali u smrt. I dok se on oduševljava ili u stilu ustaškog lista Novo doba licemjerno žali prolivenu hrvatsku krv, ja mislim da su sve te ratne vijesti izmišljene bujnom fantazijom i hvalisanjem ratnika koji pucaju na nevine seljake i djecu skrivenu po poljima i te svoje žrtve broje među neprijateljsku vojsku.

»Lako ćemo zato«, primjećujem, »Sve što brzo dođe, brzo i prođe. Teško je samo što se danas ne može više nigdje kruha kupiti, niti na karte niti bez karata, a nema ni druge hrane«.

»Partizani su nam odnijeli hranu u brda«, odgovara inženjer, a rođak Mile mu na to reče:

»Eh, nema ti moj Fabjane jedno i drugo, sloboda i kruh, već ti izaberi što ti je draže – ovakva sloboda sa vješalima i 2000 metaka na minutu, ili pak samo kruh bez takve slobode«. Bego

SPLIT – MRTVI GRAD

Po našem dolasku grad je bio praktično mrtav. Na ulicama vrlo malo svijeta. Grad bez rasvjete i telefonske veze, pošta prekinuta. Na području Splita nalazi se jedna pukovnija Prinz Eugen divizije koja drži obruč oko grada i put do Sinja…

… Luka izgleda prilično žalosno, ima mnogo potopljenih brodova, novo carinsko skladište je razoreno, gat oštećen, željeznička postaja ne postoji, kuća Katalinića potpuno izgorjela, druga kuća Katalinića, oko koje su Talijani imali mornarička postrojenja, oštećena, a sve tamo podignute zgrade potpuno porušene. U samom gradu pogođeno je devet kuća bombama. Solin više ne postoji.

U Splitu i okolici nema ni jednog ispravnog čamca…

… Ovdje nikakvih plovnih sredstava nema, osim motorne maone Drava od Ferića. Brod Rab i motorni jedrenjak Marjan vozili su do sada za Nijemce, ali odobreno je da će Marjan, koji vozi u teglju Rab (da se ne čuje motor) prilikom iduće vožnje dopremiti brašno za grad koji je ostao bez kruha…

Brodogradilište je sistematski razoreno, no strojevi u mehaničkoj i brodarskoj radionici uglavnom su neoštećeni. Skladište, koje je dosta bogato, nije opljačkano. Na velikom doku razorene su sve strojarske prostorije, sam dok polako tone. Spašavanje je u toku. Brod Split izgleda da nije oštećen, otvaranjem ventila je potopljen, ali moći će se spasiti. Dizalice su sve uništene. Ima još velikih vrijednosti. Ing. Mardešić na svoju je inicijativu preuzeo radnike (do sada mali broj) te spašava što se dade spasiti. Novaca nema, radnici traže svoje dnevnice…

Obalno zapovjedništvo … Od časnika ne dolazi bar za sada nitko u obzir za primitak, jer one koji bi zaslužili povjerenje zatvorili su i odveli Talijani, a druge su opet silom ili voljom odveli partizani. Ima nešto pričuvnih časnika i oko 30 dočasnika od kojih ću neke s vremenom izabrati…

Što se ratnog plijena tiče, nema ga puno, a Nijemci stoje na stanovištu da sve što je talijansko je njihovo, a što je hrvatsko je naše, tj. praktički nije ništa osim posebničke imovine. Ovo malo što smo pokupili, trebali smo praktički krasti. Osim jedne nekompletne radiopostaje, raznog namještaja, nešto barikadnog materijala, nema ništa spomena vrijednog.

Opća pitanja … Sinoć je stigao u Split odred njemačke ratne mornarice koji se sastoji od četiri poručnika i nekoliko dočasnika i mornara.

Iz izvještaja Obalnog zapovjedništva u Splitu, 8./505.

GENERAL LÜTERS: VLAST I AUTORITET NDH VIŠE NE POSTOJE

Nijemci su otvoreno sve više davali do znanja da je teret borbe protiv NOP-a na području NDH potpuno pao na njih. Lüters[12] je početkom listopada 1943. isticao da se politička situacija »još više zaoštrila, ne samo političkim vojnim položajem u Italiji i Sovjetskom Savezu, nego i porastom partizanske aktivnosti u zemlji«. Prema njemu, čitav se teritorij, »s izuzetkom većih gradova« smatra partizanskim. Što se tiče utjecaja Vlade NDH, on ističe da je ona »izgubila svaku podršku, ne samo pravoslavnog i muslimanskog, nego i vlastitog hrvatskog stanovništva«, tako da »državna vlast i državni autoritet ne postoje više«. Istodobno, on upozorava na opasnost »da komunistički ustanički pokret definitivno preuzme vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj …«.

Fikreta Jelić-Butić, 274.

GRADONAČELNIKOVO OTVORENO PISMO

Otvoreno pismo gradonačelnika građanima na suradnju oko uništenja nabijača cijena:

Dobivam od građanstva pisma kojima me se upozorava na rabotu pijavica-švercera.

Pozivam moje sugrađane u sljedećem: Nije dovoljno da mi pišu i misle da su svoju građansku dužnost izvršili, jer i bez tih pisama za stvar sam već znao, nego treba da meni ili vlastima označe gdje misle da ima skrivenih životnih namirnica i da sve one koji zatraže visoke cijene ščepaju i prijave redarstvu, odnosno redarstvenim organima. Evo ovako mi mogu pomoći dobronamjerni građani, koji treba da budu sami neka vrst policije, a ne da me bombardiraju pismima, očekujući od mene preko noći i smjesta čudesa, dok sami ništa ne rade u ovom pogledu.

Mene također pitaju zašto sam dopustio ovako visoke cijene. Niti ja niti vlasti nismo to dopustili, nego opet oni nesavjesnici punih kesa, koji krvopijama plaćaju ovako visoke cijene. I ovi su jednako tako krivi kao i oni koji visoke cijene traže, pa i ove treba ščepati i pozvati na najstrožu odgovornost. I u ovome mi građani mogu pomoći prijavivši ove.

dr. Š. Vukušić, gradonačelnik

Novo doba

NOVI REŽIM – NOVI NAZIVI ULICA

Radnici skidaju nazive ulica

Ulice (ponovno) mijenjaju imena. Radnici skidaju nazive ulica

Glavar Građanske uprave donosi naredbu u kojoj se naređuje da se na području grada moraju skinuti i brisati svi talijanski natpisi, nazivi i znakovi bilo koje vrste, kako na kućama tako i u kućama, te da se odmah uspostave stari nazivi ulica grada Splita uz sljedeće promjene:

bivši Narodni trg zvat će se Trg poglavnika Ante Pavelića

# Francuska obala # Obala Adolfa Hitlera

# Tartaglina ulica # Ulica dr. Milana Luetića

# Beogradska ulica # Ulica Stjepana Radića

# Ulica kraljice Marije # # Branka Roglića

# Marmontova ulica # Ulica Ivana Meštrovića

# Smodlakina ulica # Ulica mučenika s Lučca

# Balkanska cesta # Ustaški put

# Poljana Grgura Ninskog # Šufflayeva poljana

# Brankov prilaz # Prilaz Crne legije

# Peristil # Trg Grgura Ninskog

# Hajduk-Veljkov put # Domobranski put

# Wilsona obala # Istarska obala

# Istarska ulica # Ulica Dionizija Juričeva

# Ulica XI. puka # SS Divizije prinza Eugena

# Mletačka obala # Šibenska obala

# Porta Aurea # Zlatna vrata

# Poljana Regenta Aleksandra # Poljana 20. lipnja

# Rimska ulica # Riječka ulica

# Sokolska ulica # Ulica Stipe Javora

# Ulica vojvode Putnika # Slovačka ulica

# Prilaz vojvode Mišića # Prilaz Jure Francetića

# Tirševo šetalište # Šetalište Andrije Hlinke

# Zmaj Jovanova ulica # Ulica Augusta Harambašića

# Stedova ulica # Ulica A.G. Matoša

# Vijugasta ulica # Ulica Paška Kaliterne

# Ulica vojvode Putnika # Ulica dr. Ivana Cuzzia

# Obala vojvode Stepe # Obala Josipa Ruđera Boškovića

Novo doba

Pripadnici 8. dalmatinskog korpusa na splitskoj Rivi nakon konačnog oslobođenja grada

Najveća vojska Dalmacije u povijesti: 8. korpus NOVH. Pripadnici 8. dalmatinskog korpusa na splitskoj Rivi nakon konačnog oslobođenja grada

Iz Ratne Kronologije–LISTOPAD 1943.: PO ZAPOVIJEDI VRHOVNOG KOMANDANTA NOV-a I POJ-a JOSIPA BROZA TITA, OSNOVAN JE OSMI DALMATINSKI KORPUS NARODNOOSLOBODILAČKE VOJSKE HRVATSKE, NAJVEĆA VOJNA JEDINICA KOJU JE U SVOJOJ POVIJESTI IMAO NAROD DALMACIJE (7. LISTOPADA) – DRUGO ZASJEDANJE ZAVNOH-a U PLAŠKOM (12. - 15. LISTOPADA) – ČLANOVI IZVRŠNOG ODBORA HSS-a NA SLOBODNOM TERITORIJU IZRAŽAVAJU PODRŠKU NOB-u – DA BI SE SPASILO STANOVNIŠTVO DALMACIJE PRED NADIRANJEM NIJEMACA, NA HVARU OSNOVAN (2. LISTOPADA) CENTRALNI ODBOR ZBJEGA KOJI IZBJEGLICE UPUĆUJE NA SLOBODNI VIS, ODAKLE ĆE (6. SIJEČNJA 1944.) KRENUTI PRVI KONVOJ PREMA EL SHATTU U EGIPTU, GDJE ĆE SE SMJESTITI OKO 28.000 LJUDI – AMERIKANCI ULAZE U NAPULJ – ITALIJA OBJAVLJUJE RAT NJEMAČKOJ

STUDENI

Akcije savezničkih aviona nad gradom – Raspodjela pomoći partizanskim obiteljima – Partizansko-njemački okršaji na Mosoru i Kozjaku – Posljedice bombardiranja željezničke stanice, luke i Bačvica – Iz knjižara se uklanjaju engleske, srpske
i talijanske knjige – Split mjesecima bez telegrafske i telefonske veze sa svijetom –
8500 žena u AFŽ-u

1. studenoga

  • Danas su bombardiranjem potpuno uništene, da se može reći da nije ostao kamen na kamenu, jedna dvokatnica, stambena zgrada i jedna prizemnica, gdje su bila tri dućančića, u Radovanovoj ulici. Žrtava nema, ali je ranjeno dvoje djece.

Kontraavionska baterija u šumici Katalinić otvorila je paljbu, a onda se jedan avion spustio i zasuo mitraljeskom paljbom. Dva su njemačka vojnika poginula.

U Poljudu su poginula četvorica ljudi, koji su igrali »na buče«. Među njima su dva splitska težaka. Mnogo je štete naneseno tamošnjim kućama, popucala su sva stakla, a krovovi su oštećeni. Kisić

Krilo potopljenog aviona u Gradskoj luci

Oboreni njemački hidrokrilac. Krilo potopljenog aviona u Gradskoj luci

  • U Split, iz baze u Veneciji, doletjela su dva hidroaviona s namirnicama za njemačku vojsku. Jedan hidroavion je saveznička avijacija odmah uništila u splitskoj luci, a drugi, koji se već bio digao iz mora, pogođen je u zraku i oboren je pao kod otoka Drvenika Malog. Komanda 2. zračne flote je istog dana obustavila snabdijevanje Splita zračnim putem. Zapis iz dnevnika njemačke komande Admiral Adria: »Snabdijevanje jedinica kopnenim komunikacijama za sada je sasvim nemoguće. Ako bi se situacija u odnosu na neprijatelja poboljšala, postoje samo ograničene mogućnosti za snabdijevanje. Prema mišljenju pomorskog komandanta Dalmacije, bez snabdijevanja morskim putem Split se duže neće više moći držati«.

Obaranje ovih aviona pokazuje da je neprijatelj točno upućen u tešku situaciju po pitanju snabdijevanja Splita i da sva sredstva angažira da bi spriječio dovlačenje živežnih namirnica. Osim toga, na osnovi aktivnosti neprijateljske avijacije, može se zaključiti da neprijateljska obavještajna služba odmah dostavlja podatke čim sazna neke naše namjere. U većem broju slučajeva (kao i u ovom), engleska avijacija je neočekivano brzo reagirala. Dnevnik njemačke komande Admiral Adria 9./376., Kronologija

  • Srušena su dva transportna aviona koja su se nalazila u luci. Jedan je onaj što redovito donosi poštu i druge potrepštine njemačkim vojnicima, a s drugim je trebalo poći 12 – toliko ih može primiti – talijanskih činovnika natrag u Italiju, naime u Veneciju. Već su, pričaju, tri-četiri ovakva putovanja realizirana. Prvi se digao i poletio prema Čiovu, a za njim četiri aviona i srušila ga, a svi putnici, talijanski činovnici, poginuli su. Htio se dići i onaj drugi, ali ga napadoše, pilot se branio mitraljezom, a onda skočio u more u trenutku kad se avion zapalio. Kisić
  • Mosorski partizanski odred u zasjedi je dočekao njemačke snage koje su napadale iz Dugopolja u pravcu Mosora. Neprijatelj je imao desetak mrtvih i 20 ranjenih vojnika, dok je Odred imao dva poginula i šestoricu ranjenih boraca. Gizdić, 1943., 741

2. studenoga

  • Malo je svijeta išlo pohoditi grobove, bojeći se avionske akcije. Kisić
  • Pomorski komandant Dalmacije primio je obavještenje da se, prema izvještaju pomorskog izviđača, od 26. listopada iz Stobreča odvija redovan pomorski saobraćaj za Brač. Na ovom pravcu vrši se tajno prebacivanje partizana, Židova … Dnevnik njemačke komande Admiral Adria, 9./376.

3. studenoga

  • Ovdje se još nalaze Židovke, zatvorene u dvorištu bivše Banske uprave, kraj Lučke kapetanije. Kisić

4. studenoga

  • Autokolonu SS-divizije kod Muća, kojima su upućene namirnice iz Drniša za Split, napalo je 3. studenoga 12 engleskih lovaca; jedan je ostao mrtav, dva ranjena, a deset vozila potpuno je uništeno. Od nekadašnjih 150 t, preostalo je još vozila nosivosti 100 t. Dnevnik komandanta XV. brdskog njemačkog armijskog korpusa, 8./204., Kronologija

5. studenoga

  • Nijemci su u Sinju strijeljali 25 rodoljuba, na istom mjestu u Ruduši gdje je 1941 .g. strijeljana grupa partizana Prvog splitskog odreda, radi toga jer je na ulici bio ranjen iz revolvera jedan njemački vojnik. Na vojnika je pucao, kako se utvrdilo, jedan ustaša. Ovo je sve bilo pripremljeno od ustaša, koji su i spisak strijeljanih građana-rodoljuba predali Nijemcima. Na strijeljanju su osuđenici vikali: »Živio drug Staljin, živio drug Tito, živjeli drugovi koji će nas osvetiti«.

Zločin u Sinju otvorio je oči i mnogim domobranima i oficirima, koji su kao i čitavo građanstvo ogorčeni. Za sve okrivljuju ustaše, koji su pripremili atentat i zločin. 9/73. Izvještaj štaba 8. korpusa NOV, Gizdić, 1943., 748.

  • U Poljudskoj luci saveznički avioni uništili su njemački ratni brod i bombardirali Sustjepan i područje Marjana. Kisić, Kronologija
  • Odbor za pomoć Gradskog narodnooslobodilačkog odbora ponovo je počeo s radom. Već je sakupljeno 1,584.834 kuna, koje su u vidu pomoći raspodijeljene partizanskim porodicama. Kronologija
  • Pri prvom kruženju avioni su osuli mitraljesku paljbu na protuavionsku staciju u Katalinićevoj šumici na Đigi, a u Poljudu na samostan (u zvoniku istog smješteni su mitraljezi) i na Solinskoj cesti. Kisić

6. studenoga

  • Povodom obljetnice Oktobarske socijalističke revolucije partizani su palili vatre na Kozjaku i vatrenim plamenovima ispisali parolu »Ž.N.O.V.« (Živjela Narodnooslobodilačka vojska). Također su paljene vatre na otocima Šolti i Čiovu. Nijemci su iz Splita tukli artiljerijom sva mjesta gdje su vatre bile zapaljene. Kisić, Kronologija
  • Pojavile su se velike »iluminacije« na svim vrhovima obližnjih brjegova i otoka praćene topovskom paljbom iz raznih pravaca. Ova »iluminacija« dobro je predočila da je područje na kojem se nalazimo i koje je oslobođeno od partizana veoma maleno. Izvještaj Zapovjedništva mornarice NDH, 9./407.
  • Brojno stanje vojnika u Splitu je:

Štab 892. puka 264. divizije i jedan bataljun 892. puka (oko 500 vojnika) smješteni su pred novom bolnicom, na Špinutu i Marjanu, oficiri u hotelu Ambasador, baterije na Katalinića glavici i na Sustjepanu.

10. satnija 3. bojne 1. dobrovoljačke pukovnije (100 vojnika), 1. vod stožernog sata 15. pj. puk. (20 vojnika) i 40 ustaša stožernog sata 27. ustaške djelatne bojne.

350 policajaca i 120 mornara. Ustaška komanda kod Kazališta, Stožer 3. bojne 1. dobrovoljačke pukovnije i 9. i 12. satnija (450 vojnika).

Ukupan broj neprijateljskih vojnika u srednjoj Dalmaciji: 1550 Nijemaca, 1900 ustaša, 725 četnika, 150 milicajaca i 1450 domobrana. Izvještaj štaba 8. korpusa NOV-a, 9./41.

  • Na Mosoru su njemačke jedinice napale Mosorski partizanski odred nanijevši mu gubitke od četiri mrtva i pet ranjenih boraca. Neprijatelj je imao više od 20 vojnika izbačenih iz stroja. Kronologija
Bombardiranja 8. studenoga 1943. (snimljeno iz aviona i prve marjanske vidilice)

Grad pod bombama. Bombardiranja 8. studenoga 1943. (snimljeno iz aviona i prve marjanske vidilice)

Bombardiranja 8. studenoga 1943. (snimljeno iz aviona i prve marjanske vidilice)

Grad pod bombama. Bombardiranja 8. studenoga 1943. (snimljeno iz aviona i prve marjanske vidilice)

7. studenoga

    Splitsko brodogradilište nakon zračnog napada
    Splitsko brodogradilište nakon zračnog napada
    Splitsko brodogradilište nakon zračnog napada

    Bombardirani škver. Splitsko brodogradilište nakon zračnog napada

  • Kaštela i Trogir su zauzele jedinice njemačke 264. divizije koje su krenule iz Splita. Kronologija
  • Trogir se od svih naših gradova na kopnu najduže održao. Bio je gotovo dva mjeseca naš slobodni grad, bez okupatorske čizme. Gizdić, 1943., 755.
  • Avioni su letjeli nad gradom, bacali bombe i mitraljirali. Par bomba je palo na Brodogradilište i u predjelu Kopilice, gdje su srušene dvije stojne kuće, ali žrtava nema. Mitraljeskom paljbom osuli su Bačvice i Gripe.

Antiavionski mitraljezi i mali topovi postavljeni su na razne privatne kuće, pa i na gradsku bolnicu. Kisić

  • Njemačke jedinice potisnule su Mosorski partizanski odred s Mosora prema Dubravi i Gatima, koje su zauzele, ali su imale preko 50 vojnika izbačenih iz stroja i jedan uništeni tenk. Odred je imao tri poginula i 10 ranjenih boraca. Kronologija
  • Pogonskog goriva više nema, dozvoljena je upotreba samovoza samo u vrlo žurnim slučajevima.

Poslije zadnjeg napada iz zraka radnici nisu došli na posao, ali sada pokazuju veliku bojazan od ponovnih napada. Kao i svugdje, i u Brodogradilištu se opaža da je kod radništva volja za rad malena. Svakako ćemo nastojati držati samo najpotrebniji broj radnika, a dok radionice ne budu donekle uređene i dok se ne bude raspolagalo strujom, ne može biti govora o nekom ozbiljnom radu.

  • Treba naglasiti da se s dočasnicima – pričuvnicima – ne može računati, jer se oni prije svega neće javiti, a osim toga treba ih sve smatrati nepouzdanima.

Trojica dočasnika koje smo ovdje zvali nisu se javili i ne mogu se više pronaći. Izvještaj Zapovjedništva mornarice NDH, 9./381.

Jedna od porušenih stambenih zgrada na Bačvicama na fotografiji i crtežu Nike Armande
Jedna od porušenih stambenih zgrada na Bačvicama na fotografiji i crtežu Nike Armande

Bregovita, iznad ferate. Jedna od porušenih stambenih zgrada na Bačvicama na fotografiji i crtežu Nike Armande

8. studenoga

  • Na Kozjaku, iznad Kaštel Kambelovca, Nijemci i ustaše iz Solina napali su jednu četu Mosećkog partizanskog odreda, ali su dočekani vatrom iz bunkera. Nakon dvodnevne borbe odbijeni su u polazni rajon, pretrpjevši gubitke od osam mrtvih i šest ranjenih. Kronologija
  • Partizani prilikom povlačenja iz sela Gata postavili su na cesti jednu ukopanu minu, pa je teško oštećen jedan njemački tenk. Pod sumnjom kao učesnici od strane Nijemaca ubijeni su Kovačić Tadija i Sulić Ana iz istog sela. Izvještaj 7. oružničke pukovnije, 9/422

9. studenoga

  • Split je bombardiralo trinaest savezničkih aviona, naročito lukobran, mul sv. Dujma i okolne objekte. Ljetopis samostana sv. Franje, Kronologija

10. studenoga

  • Pri četvrtoj uzbuni slijedio je napad na luku bombama i mitraljeskom paljbom.

Pogođen je rumunjski brod Balčik, usidren uz gat sv. Duje, koji se zapalio. Žrtava nema, jer je napušten. Također, od željezničke ložione ostalo je samo zgarište, kao i od ostalih zgrada na stanici, a srušene lokomotive i vagoni izgledaju kao porazbacano staro gvožđe u kakvom prostranom sakupljačkom skladištu. Od pošte broj 2 prizemne zgrade barake ostali su samo zidovi, a tik do nje kiosk-bufet potpuno je uništen. Od najzadnje kuće Katalinić na Obali otkinut je dobar dio. Do kuće Katalinić nalazile su se privremene barake koje su služile kao transportne stanice. Srušene su, a put s Obale do mosta na Bačvicama sav je izrešetan. Na Bačvicama je nastradala velika kuća Gurdulić, naprosto je neuporabiva, a srušena je i dvokatnica dvaju Amerikanaca Bračana, koja se nalazila iza zgrade bivšeg talijanskog konzulata. Naneseno je štete po krovovima u svim obližnjim kućama željezničke stanice, a stakla su razbijena. Par bomba palo je u Ulici Matije Gubca i Klarinoj ulici, vide se jame, a na obližnjim kućama su oštećeni prozori. Na državnoj zgradi Monopola nema niti jednog cijelog stakla.

Poginula su dva njemačka vojnika, a od građanstva je troje lakše ranjeno, a jedan teško. Kisić

Posljednice bombardiranja luke i željezničke stanice
Posljednice bombardiranja luke i željezničke stanice
Posljednice bombardiranja luke i željezničke stanice

Porušena infrastruktura. Posljednice bombardiranja luke i željezničke stanice

  • Ukupan broj upisane djece u muške i ženske pučke škole u Splitu iznosi 1449, od čega su u ženske pučke škole upisane 594 djevojčice. Novo doba
  • Neprijatelj nadire iz više pravaca. S jakom motorizacijom Nijemci kreću iz Splita preko Žrnovnice, iz Omiša preko Gata ka Kistanju, od omiške Rogoznice i Dubaca, od Šestanovca i od Trilja i Ugljana. Po svemu sudeći, Nijemci nastoje što prije potpuno ovladati Mosorom i uništiti naš tamošnji odred, koji se jučer povukao preko Pavića mosta - Cetine u pravcu Slimena, gdje je prihvatio borbu…
  • U dvodnevnim borbama naše su jedinice ubile 40 Nijemaca, a i same su imale 34 poginula borca.

Nadirući, Nijemci su u usputnim mjestima pohapsili mnogo ljudi, a naročito velika hapšenja izvršena su u Srinjinama.

Kakva je bila sudbina naših uhapšenih ljudi, može se vidjeti i iz zapisnika o saslušanju pohapšenih u Srinjinama, Jure Lisice i Ante Čudine, koji su na saslušanju u uredu Kotarske oblasti u Splitu 22. srpnja 1944. kazali:

»Mi smo 7. studenoga 1943. g. s još 61 seljakom bili uhapšeni od strane njemačke vojske i odvedeni najprije na rad na cesti, a nakon toga svi sprovedeni u logor u Zemun. Budući da je hrana bila jako slaba, a vladala je dosta velika zima, od nas šezdeset i trojice od iznemoglosti su umrla trideset i dvojica, dok je jedan stradao od bombardiranja …« Gizdić, 1943., 756., 757.

Naslovnica Glasa Splita br. 6

Glas o pobjedama. Naslovnica Glasa Splita br. 6

11. studenoga

  • U Splitu je izašao šesti broj (prvi pod okupacijom Nijemaca) lista Glas Splita, glasila Gradskog narodnooslobodilačkog odbora Split. Prvi broj izišao je sredinom kolovoza 1943. godine, pod okupacijom Talijana. Kronologija
  • Zbog snažne aktivnosti neprijateljske avijacije, uplovljenje u luku Split moguće je samo noću, dok veliki brodovi trebaju privremeno izbjegavati uplovljenje u luku. Dnevnik njemačke komande Admiral Adria, 9./376.

12. studenoga

  • Ravnateljstvo promidžbe izdaje sljedeću naredbu: Naređuje se da se iz svih knjižara u Splitu moraju ukloniti sve talijanske, srpske i engleske knjige. To će se provesti tako da će sami vlasnici uz nadzor opunomoćenika državne vlasti izdvojiti spomenute knjige i predati ih uredu za promidžbu pri Glavarstvu Građanske uprave. Novo doba

13. studenoga

  • Poslije nekih petnaest dana jedna je motorna jedrenjača donijela nešto pošte iz Metkovića. Već nekoliko mjeseci je Split bez ikakve telegrafske i telefonske veze s ostalim svijetom. Sad jedino radi radiotelegram, ali samo službeno, a i on je pod njemačkim nadzorom. Kisić

15. studenoga

  • Glavarstvo Građanske uprave izdalo je naredbu 13. ovoga mjeseca kojom se sve može rekvirirati: stanovi, štale, radionice, poslovne prostorije, slobodni prostori, skladišta, tvornice, zemljišta, zgrade, vodene površine, životinje za jahanje, prijevoz i nošenje tereta, psi i golubovi listonoše. Svi moraju biti na raspolaganju.. Osobe koje u određenom roku ne udovolje svojoj dužnosti mogu se kazniti novčano ili zatvorom u trajanju od tri mjeseca. Kisić
  • Obavještajna služba Ravnateljstva za oslobođene krajeve, koje je imalo svoje sjedište u Splitu, sredinom studenoga 1943. izvještavala je, među ostalim, ovo: »Zbog iznimnih prilika u Dalmaciji je sada nepogodno tlo za direktno razvijanje ustaškog pokreta. Nažalost, neprijateljska promidžba uspjela je politički zatrovati ogromnu većinu pučanstva i probuditi u njemu mržnju protiv ustaštva i ustaškog pokreta«. U vezi s tim se konstatira da ustaše i ne pokušavaju stvarati svoje organizacije na tom području, »jer je to nemoguće«.

Kakvo je bilo stvarno stanje u Splitu, najbolje potvrđuju Nardellijevi brzojavi u kojima se žali Vladi NDH da je Split, otkad je u njemu uspostavljena ustaška vlast, »ostao sasvim odsječen od Hrvatske«. Jelić-Butić, Zbornik br. 3, 552., 553.

16. studenoga

  • Štab 26. divizije naredio je Mosorskom partizanskom odredu da se iz rajona Vrgorca prebaci na Mosor. Pošto, zbog jakih neprijateljskih snaga na tom pravcu, nije uspio, prebačen je 17/18. studenog brodovima iz Podgore na otok Brač. Kronologija

17. studenoga

  • Na osnovi do danas prikazanih prijava ispisano je 37.450 tržišnih karata, i po tome bi Split imao toliko stanovništva. Prema anagrafskim podacima, u mjesecu ožujku ove godine imao ih je 57.259, kako je donio Il Popolo di Spalato 23. svibnja ove godine. Dakle, u osam mjeseci 19.807 stanovnika manje. Kisić

18. studenoga

  • U Splitu je postojao Mjesni odbor AFŽ-a od sedam članova, s brojnim pododborima s oko 8500 organiziranih žena. Kronologija
  • Iz čestih zračnih napada, koje neprijatelj vrši na splitskom području, možemo zaključiti da mu je namjera prekinuti svaki promet … Ova činjenica jako zabrinjava, jer će biti stvarno nemoguće da se većim brodovima iz bilo kojeg kraja dopremi hrana u Split, pa se prema tome može stvoriti zaključak da se položaj ovdje sve više pogoršava, jer ako nema hrane i kada budu jednom potrošene zalihe koje si je pučanstvo stvorilo i nabavilo još za vrijeme talijanske uprave, morat će se računati s raznim mogućim poteškoćama.

Motorni jedrenjaci, koji su se nalazili u Splitu, nisu do sada napadani iz zraka. Iz toga se dade zaključiti da neprijatelj možda tolerira tu plovidbu, pretpostavljajući da ona služi građanstvu. No, budući da ovi brodovi sada, poslije potonuća Raba, prvenstveno služe za opskrbu i prijevoz njemačkoj vojsci, možemo očekivati da će i oni ubuduće biti cilj zračnih napada. Ne treba posebno napomenuti da se u Splitu nalazi veliki broj partizanskih istomišljenika, koji promatraju sve što se ovdje događa i putem teklića obavještavaju otoke, koji su u vezi s Englezima. Izvještaj Zapovjedništva mornarice NDH, 9./407.

19. studenoga

  • U zasjedi, kod Segeta, borci Marinsko-segetskog partizanskog odreda.ranili su i zarobili kapetana Ota Majera-Brandenmajera, šefa njemačkog obavještajnog centra u Splitu. Nakon izlječenja upućen je u Štab Osmog korpusa, a odatle u Jajce, sjedište Vrhovnog štaba NOV-a i POJ-a. Nijemci iz Splita i Trogira uzaludno su poduzimali sve da oslobode Majera: od potjera, represalija, hapšenja do ponuda novčanog otkupa - u lirama, markama i zlatnicima. Kronologija
  • Nakon dužeg vremena susreo sam se danas u Starom Gradu s Antom Rojem. Prošavši IV. i V. ofenzivu, u kojoj je bio ranjen, Roje je sve do sada ostao na liječenju u Bosni. Prema odluci Oblasnog komiteta, on treba preuzeti dužnost sekretara OK Splita. To mjesto je ispražnjeno jer je raniji sekretar Ivo Randić-Nikola nedavno preuzeo dužnost pomoćnika komesara Štaba mornarice.

OK KPH srednje Dalmacije, odnosno OK Splita, promijenio je u toku NOB-a šest sekretara. To su bili: Drago Gizdić, Edo Santini, Ivo Randić, Ante Jurjević, Ante Roje i Ante Eterović. Gizdić, 1943., 781.

21. studenoga

  • Prema postojećem brojnom stanju ljudstva, naša obala je tako slabo zaposjednuta trupama da obrana obale ne može još potpuno zadovoljiti. Zbog toga, s raspoloživim snagama, ratna mornarica za sada nije u mogućnosti ni u ograničenom obimu izvršiti zaposjedanje otoka. Dnevnik njemačke komande Admiral Adria, 9./376.
Ulazna vrata ostataka zatvora sv. Roko na Obali

Užgan i srušen. Ulazna vrata ostataka zatvora sv. Roko na Obali

22. studenoga

  • Oko 17 sati na putu Trogir - Split na mjestu Divulje i kapele sv. Bare, partizani su postavili jednu zasjedu s dvije strojnice.

U međuvremenu je naišao putem iz Trogira za Split jedan odred njemačkih vojnika, koji je došao u neposrednu blizinu postavljene zasjede i tom prilikom su tri njemačka vojnika ubijena, a trojica ranjena. Izvještaj Kotarske oblasti u Splitu, 9./396.

23. studenoga

  • U Muću je jedna četa Mosećkog partizanskog odreda napala iz zasjede i zaplijenila tri ustaška kamiona koja su prevozila namirnice iz Drniša u Split. Zarobljen je zapovjednik žandarmerijske čete u Splitu, bojnik Branko Gerovac, dva žandarmerijska narednika i jedan telegrafist, a pet ustaša je uspjelo pobjeći u Drniš. Ovo je bila sudbina prve pošiljke hrane upućene ustašama u Split.
  • U Kaštel Starom, u zgradi bivšeg hotela Rivijera, u prisustvu njemačkog oficira, formiran je četnički odred od oko 200 ljudi, iz Kaštel Starog, Novog i Štafilića. Kronologija

26. studenoga

  • Edo Bulat, ministar za oslobođene krajeve NDH u Splitu, obavijestio je Oružničko zapovjedništvo u Zagrebu da je zbog zarobljavanja triju ustaških kamiona s hranom 23. studenoga u Muću, odmah naredio da se u Splitu uhapsi određeni broj komunista i njihovih simpatizera i da se prema njima postupi po postojećem zakonu odmazde. Kronologija

30. studenoga

  • U Poljudskoj luci u Splitu saveznički avioni uništili su veći njemački brod i tom prilikom je poginulo 20, a ranjeno 25 putnika. Kronologija

DEVET UZBUNA U JEDNOM DANU

Tijekom ovog mjeseca u Splitu je bila oglašena ukupno 81 zračna uzbuna. Najviše (devet) zračnih uzbuna bilo je 12. ovoga mjeseca, a 20. ovoga mjeseca nije bilo ni jedne zračne uzbune, sigurno zbog nevremena. Kisić

GRADITELJ ARMANDA – SLIKAR RUŠEVINA

Sjećam se jednog splitskog arhitekta koji se odlično služio grafitima za crtanje, prezime mu je bilo Armanda.[13] Taj neobični i smion crtač bio je duboko uzbuđen i očaran stravičnim prizorom tek razorenih zgrada poslije zračnog bombardiranja. Njemu su te razvaline bile estetski prekrasne i veličajne. U neke vrste maštovitom kaosu raskritih krovova, srušenih zidova, iščupanih greda, stuba što su visjele nad prazninom među otpacima žbuke te ogoljenih i uvijenih astragala, sve se to njemu činilo sličnim samoniklim titanskim ruinama koje nisu lišene svoga skrivenog sklada.

Polovicom 1944., u pojačanim zračnim napadima Saveznika, često je ubrzo nakon prvog vala letećih tvrđava slijedio drugi još razorniji. Ali Armanda, ne hajući za opasnost, gotovo nikada poslije prvog napada nije čekao glas sirene koja je označavala prestanak. S naprtnjačom na leđima jurio je biciklom pustim ulicama do mjesta na kojem su do maločas odjekivale detonacije. I tu bi nadljudskom žestinom nasrtao na ruševine, koje su se tople još pušile pred njegovim očima. Sjeo bi na tronožac, album položio na koljena pa je sa strasnom šipčicom u ruci velikom točnošću prenosio na papir ostatke kuće koja se predavala njegovom zanosnom pogledu, onako klonula nad vlastitom ruševinom, rasporena, bez zidova…

Za Armandu je bilo važno izravno prenijeti na papir još blještavu ruševinu, još drhtavu u začudnosti razaranja, još netaknutu, još neoskrvnutu nekom uslužnom ili pljačkaškom ljudskom rukom. Pred licem samotne metafizičke ljepote ruine čak ni mrtvi ili ranjeni, elementi dostojne pažnje u toj zbrci, nisu ga se doimale svojim prisućem i svojim jaucima. On je često završavao svoj posao, ustajao sa tronošca a da nije ni primijetio vrevu nosila i nenadanih mrtvačkih kola što su u međuvremenu stigla na mjesto nesreće. Ono malo opreme pospremio bi u naprtnjaču, skočio na bicikl i gubio se u prazninu prestrašena i nijema grada poslije tutnjave bombi…

Enzo Bettiza, Egzil, Split, 2004., str. 25-27

Pogled na urušenog sv. Antu kod hotela Ambasador, 16. lipanj 1944.

Niko Armanda: Pogled na urušenog sv. Antu kod hotela Ambasador, 16. lipanj 1944.

U GRADU GLAD, SPLIT BEZ ZATVORA I OPĆINE, SVE JE IZGORJELO

Nijemci su očistili sve, hranu, duhan, odjeću, obuću i piće. Dućani nemaju više što prodavati, te se većina njih uopće više ne otvara. Nema čak ni žigica ni cigaretnog papira … Stigne li teškom mukom kakva pošiljka hrane, Nijemci je rekviriraju za vojsku, a građanstvu daju rog. Već tri mjeseca ne primamo nikakve »deke«. Trošimo ratne rezerve tko je prištedio ili napljačkao, a tko nije jede kupus bez začina. Glad vlada u gradu…

Kriza se ne sastoji u pomanjkanju novca, toga ima napretek. Činovnici dobivaju svakog mjeseca zimske pomoći, a ništa ne rade i bave se švercom. Radnici naplaćuju nadnice na hiljade kuna, a seljak prodaje skupo i najneznatnije proizvode, dok su najmovi predratni, takorekuć besplatni. Kriza je u tome što se za novac ne može skoro ništa kupiti.

Hapšenja i premetačine su rijetke, s obzirom na to da vlasti nemaju nikakvih osobnih podataka, ni spise, a nema ni tamnice ni općine, sve je izgorjelo. Ne bi bilo ni hrane za uhapšenike. Stoga se postupa brzo i jednostavno: krivce ili odmah puštaju ili strijeljaju. Ni suda nema, ni suvišnih rasprava, ni dokazivanja krivice. Dovoljna je prijava jednog SS vojnika da otegneš papke. Ekspeditivnost i pojednostavnjenje života. Možda je ovako bolje nego pod Italijom, kad je i tako rezultat uvijek isti, a smetnje su manje. Svrha – istrebljivanje Slavena, svejedno se postiže. Tko bi još pazio na formu.

Bego

GLAS SPLITA – GLAS ISTINE!

GLAS SPLITA izlazio je od 14. kolovoza 1943. godine do 15. listopada 1944. godine u kratkim vremenskim razmacima, uglavnom redovito i s neprekidnom numeracijom. Ukupno je tiskan 21 broj u tiražu od 500 do 800 primjeraka po broju. List je tiskan, odnosno šapirografiran u ilegalnoj partijskoj tehnici, koja je od travnja 1942. godine do samog oslobođenja Splita u listopadu 1944. godine radila u kući Bartula Ožić-Paića, kraj Sv. Mande (danas Matice hrvatske) .

Pred ulazak Nijemaca u Split naše su snage bile prisiljene napustiti grad. S njima su morali otići i mnogi rukovodioci kojima je daljnji rad u gradu bio nemoguć. Stoga je novoizabrani Mjesni komitet Partije sa sekretarom Nikom Kuzmanićem Lalom, te članovima Dinkom Bilačem, Franom Šegvićem, Milevom Ferić, Antom Lukasom i Ivom Šantićem morao uspostaviti kontakte sa svim ilegalnim organizacijama NOP-a koje su djelovale u gradu. Poseban problem bio je hvatanje veze s tehnikom, jer je rad u njoj od samog početka bio organiziran u najvećoj konspiraciji. Pošto je uspostavljena veza s drugom Otom Ševeljevićem, preko kojega se odvijao čitav tehnički posao, list je nastavio dalje izlaziti … U početku nije imao strogo organiziranu redakciju. Međutim, od proljeća godine 1944., urednik je postao Ante Radovčić, član NOO-a Splita.

List se raspačavao uglavnom preko rajonskih NOO-a, a dijelili su ga u gradu članovi Partije, SKOJ-a, AFŽ-a i simpatizeri NOP-a.

Dok je izlazio, Glas Splita bio je najomiljeniji list u gradu, a sigurno je da nije bilo ni jedne naše obitelji u Splitu koja za nj nije znala i koja ga nije rado primala. Činjenica da tehnika u toku svog djelovanja nije bila nijednom provaljena ni izlaženje lista prekinuto, najbolje govori koliko je narod bio odan NOP-u.

Preko ovoga lista javnost je bila redovito informirana o situaciji na međunarodnom i jugoslavenskome bojištu. List je mnogo pomagao u razotkrivanju neprijateljskih laži i propagande koja je tvrdila da su Nijemci oslobodioci ovih krajeva, da je NOP u Splitu likvidiran ili da ga nema.

Sadržaj lista je svojevrsna dokumentacija o jednom od najburnijih perioda u novijoj povijesti Splita. U njemu nalazimo sjećanja na prve dane ustanka u Dalmaciji, podatke o njegovu razvoju, partizanskim jedinicama i borbi, o omladini i ženama u ratnom vihoru, o štrajkovima i demonstracijama, o suradnji narodnih izdajica s neprijateljem, o pozadini i njenoj ulozi u NOB-u itd. Najdragocjenije informacije su pak one o događajima u samome gradu…

Tatjana Kovač, izvod iz uvoda knjige Glas Splita 1943. - 1944., Kritičko izdanje, Split, 1977. g.

COKULE ZA BIVŠEG OKUPATORA

U klapi se redovito govorilo o njemačkoj okupaciji Splita, a grad je zapravo bio dijelom Nezavisne Države Hrvatske. Po ulicama smo susretali domobrane i policajce, te samo ponekog ustašu. U usporedbi s mnoštvom uniformiranih Talijana za vrijeme prethodne okupacije, tih novih bilo je vrlo malo. Ali u Splitu je i dalje bilo mnogo Talijana. Sad smo ih, međutim, viđali u sasvim drugačijem svjetlu. Hodali su u dugim kolonama, odrpani i izgladnjeli. Obično su imali na sebi kratke hlače, skraćene od nekadašnje uniforme, i košulju ili majicu. Jedino što su još uvijek nosili sa sobom bila je gamela, vojnička zdjela. Vukli su se ulicama neobrijani i prašnjavi. Nijemci ih maltretiraju i na razne načine kažnjavaju zbog počinjene »izdaje«: koristili su ih za teške radove u kamenolomima i za gradnju bunkera.

Jednom je veća skupina tih vojnika, vraćajući se predvečer s rada, zastala upravo pred našom kućom. Promatrao sam ih s prozora. Njih pedesetak pratio je tek jedan jedini njemački vojnik. Jedan od Talijana pogledao je gore prema meni i napravio rukom znak kao da bi želio piti. Klimnuvši glavom, krenuo sam odmah po vrč s vodom. Odmjerivši situaciju, otac mi je dao da mu odnesem dobar komad kruha i ujedno mi predložio da mu poklonim talijanske vojničke cokule koje sam bio donio kući kao ratni plijen iz baraka. Uzeo sam vrč s vodom, kruh i cokule. Na moj poziv, tri Talijana su ušla u kućnu vežu i u tren oka popili vodu te podijelili kruh. Jedan od njih je na nogama imao potpuno istrošene vojničke cokule vezane krpama. Brzim pokretom sve je to zbacio s nogu i navukao one moje, relativno dobro uščuvane i kremom premazane vojničke cokule. Čim je izišao na ulicu, posuo ih je prašinom, valjda radi kamuflaže. Tako su cokule napravile zanimljiv krug, okupator – okupirani – bivši okupator. U tome lancu osobno sam odigrao ulogu okupiranog pobjednika…

U očima većine Splićana Talijani su nakon kapitulacije postali jadnici koje su Nijemci maltretirali, gladni i nevoljni nesretnici. Gnjev je bio uperen protiv novog okupatora, protiv Nijemaca i ustaša.

Ivan Mosettig, Obmane – splitsko viđenje započeto 1941., Split, 1995., 79., 80.

MISTERIJA 6000 ROKELA

Ovo je istiniti događaj. Kad je započeo rat, jedan naš građanin, mali činovnik s malo novaca, ali koristeći se iskustvom prošlog rata, kupio je 6000 rokela[14] koje je platio po 2 dinara komad. S ovim sandučićem »kratke i sitne robe« koristio se da proživi dugo vrijeme od tri godine rata i »ekonomske krize«. Kad bi trebalo da nešto kupi ili nabavi, on bi žrtvovao par rokela i kupio sve što mu je trebalo za život.

Cijene su rasle, a i njegovi rokeli bivali su sve skuplji. Vrijednost im je sve više skakala. Tako je on u posljednje vrijeme, kad je riba bila skupa, kilogram skuša kupio samo za dva rokela. I čim je više poskupljivala hrana, tim je sve više rasla i vrijednost njegovih rokela. U zadnje vrijeme za samo jedan rokel konca on dobiva dvije litre vina!

A važno je i to da njegova zaliha rokela još nije iscrpljena. On se nada da će ga ta neznatna količina »sitne galanterije« moći prehraniti sve do konca rata. On je pametno i praktično riješio svoje pitanje prehrane u ovim teškim vremenima ratne i prehrambene krize, a na vrlo prost način, ali trebalo se sjetiti te računice i misao izvesti u djelo.

Novo doba

Naslovna stranica brošure s odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a

AVNOJ. Naslovna stranica brošure s odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a

DRUGO ZASJEDANJE AVNOJ-a

29. studenoga u Jajcu, održano je Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Od 68 članova AVNOJ-a iz Hrvatske, iz Dalmacije ih je bilo 13, a isto toliko i njihovih zamjenika. Iz Splita i njegove okolice to su:

Članovi: Zamjenici:

1, Berus Anka, prof. iz Splita 1.Tijardović Ivo, kompozitor iz Splita

2. Gizdić Drago, radnik iz Klisa 2. Biočić Frane, oficir iz Kaštela

3. Krstulović Vicko, radnik iz Splita 3. Paić Neva, radnica iz Splita

4. Kukoč Ivica, radnik iz Splita 4. Sekul Blaž, seljak s Brača

5. dr. Leontić Ljubo, advokat iz Splita

6. Nazor Vladimir, književnik s Brača

7. dr. Smodlaka Josip, advokat iz Splita

8. dr. Žanko Miloš, advokat pripravnik iz Splita

Od 65 članova Predsjedništva AVNOJ-a, iz Dalmacije su bili: Krce, Krstulović, Leontić, Nazor i Smodlaka. Među 16 članova Nacionalnog komiteta bio je i dr. Josip Smodlaka. On je izabran za povjerenika vanjskih poslova. Gizdić, 1943., 812.

na putu za Jajce

Vijećnici AVNOJ-a na putu za Jajce

Iz Ratne Kronologije–STUDENI 1943.: ZASJEDANJE AVNOJ-a (29. I 30. STUDENOGA) U JAJCU – FORMIRAN NACIONALNI KOMITET OSLOBOĐENJA SA SVIM OBILJEŽJIMA VLADE JUGOSLAVIJE – VLADI U IZBJEGLIŠTVU ODUZETA PRAVA ZAKONITE VLADE – POTVRĐENA ODLUKA ZAVNOH-a O PRIKLJUČENJU HRVATSKIH KRAJEVA KOJI SU BILI POD TALIJANSKOM VLAŠĆU - KONFERENCIJA U TEHERANU: PRVI SUSRET SAVEZNIČKIH VOĐA F. ROOSEVELTA, W. CHURCHILLA I J. V. STALJINA. DOGOVORENO OTVARANJE JOŠ JEDNE FRONTE NA ZAPADU (FRANCUSKA) - DOGOVORENE I POSLIJERATNE GRANICE (28. XI.) – CRVENA ARMIJA OSLOBAĐA KIJEV – POČINJE SUSTAVNO BOMBARDIRANJE BERLINA

PROSINAC

Nastavljaju se bombardiranja grada – Veliki gubici među civilnim stanovništvom, ogromne materijalne štete – Božićni blagdani u općoj potištenosti

Od Duplančića dvora ostalo je samo kamenje

Porušeni Lučac. Od Duplančića dvora ostalo je samo kamenje

1. prosinca

  • Četvrta splitska brigada imala je 869 boraca, od toga 90 žena. Članova Partije bilo je 99, a kandidata 48. Kronologija, Gizdić, 1943.

2. prosinca

  • Split je u više navrata bombardirala saveznička avijacija. Bombe su bačene na bolnicu i na zgrade oko biskupije i pošte. Porušeno je dosta kuća, a poginulo je sedam i ranjeno osam građana. Arhiv NDH, Kronologija
  • Kod Drvenika oko podneva uništen je jedan njemački desantni brod. Mnogo je mrtvih i ranjenih. Danas su neprestani preleti. Iz Šibenika su noću došla tri jedrenjaka, a četvrti je vozio zasebno danju. U blizini Marjana zrakoplovnom paljbom jedrenjak je pogođen, a zatim je izgoren potonuo. Izvještaj Obalnog zapovjedništva NDH u Splitu, 9./404.
  • Prije tri dana, 29. studenoga u Jajcu, održano je Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Zasjedanju AVNOJ-a prisustvovalo je iz Dalmacije pet drugova i to: Božanić Andrija, Buljan Vice, Krstulović Vicko, dr. Leontić Ljubo i Škare Stanko. Gizdić, 1943., 812.

3. prosinca

  • Split je bombardirala saveznička avijacija. Poginulo je petero građana, a oštećeno je više kuća. Od eksplozije bombi izlozi mnogih trgovina su oštećeni. Njemački vojnici i ustaše iskoristili su noć za pljačku radnji. Arhiv NDH, Kronologija
  • Jutros se vidi učinak sinoćnjih bomba. Jedna je pala u stan prvog kata zgrade, gdje su uredništvo i tiskara ustaškog Novog doba, druga je zahvatila pozadinu jedne kuće u Bosanskoj ulici, treća je pala na kuću u Nodilovoj ulici, gdje je srpsko-pravoslavni parohijski ured i stan prote Urukala, a četvrta je pala u Kačićevoj ulici iza kinematografa Central, srušila jednu prizemnu kućicu i teško oštetila jednu dvokatnicu. U Bosanskoj ulici polupani su izlozi dućana i pričaju da su bili opljačkani i neki dućani osim izloga. Pritisak zraka i komadići bomba oštetili su i državnu bolnicu, iz koje su se jutros vratili svojim kućama svi oni bolesnici koji su to mogli. Do sada je ustanovljeno troje mrtvih, jedan muškarac i jedna majka s dvogodišnjim djetetom.

Jedna bomba velikog kalibra pala je u vrtal zgrade Službenica Milosrđa u Ćiril-Metodovoj ulici. Oštećena je čitava zgrada, stradao je samostan, a osobito onaj dio u kojem su nastanjene starice.

Starice koje su smještene u tom samostanu – a ima ih i starijih od 90 godina – u to vrijeme već su bile u krevetima. Poslije razornog učinka bombe trebalo ih je izvlačiti ispod ruševina, jer su se po njima srušile pregrade soba, plafoni i zemlja, koja je naletjela kroz razlupane prozore iz vrta. Novo doba, Kisić

  • U Šibeniku je ukrcan, u tri desantna broda, bataljon obalskih lovaca iz puka Brandenburg koji su otplovili prema Trogiru radi učešća s jedinicama 264. divizije u desantu na Šolti 6. prosinca. Kod Primoštena su se nad konvojem pojavili saveznički avioni. Brodovi su skrenuli prema obali, ali su borci Devete dalmatinske brigade iz zasjede na njih otvorili vatru i odbili ih. Tada su saveznički avioni izvršili napad. Od bombardiranja je zapaljen jedan brod, koji se sa 150 vojnika nasukao na obalu između Vinišća i Starog Trogira. Tu ih je napala jedna desetina boraca Devete dalmatinske brigade i ubila sedam vojnika, a brod uništila. Avioni su uništili još dva broda. Tada je poginulo 15, a ranjeno 40 njemačkih vojnika. Zbog toga je komandant 15. korpusa i ovog puta odložio desant na Šoltu. Ratni dnevnik njemačke komande Admiral Adria: Kronologija

4. prosinca

  • Preksinoć oko 22 sata doletio je avion nepoznate narodnosti, te je nisko leteći sasuo tri bombe u pravi centar grada, srušivši nekoliko kuća na Dobrome i u samome getu, ubivši udovicu Mariju Mikačić i sina. U samom centru grada nagrđene su mnoge kuće i stakla polupana.

Sinoć je opet isti tajanstveni avion dvaput bombardirao grad u 20.30 i 22 sata po mrkloj noći, ali su srećom teške bombe pale u dvorišta, te nije bilo veće štete ni žrtava.

Ovi noćni napadi prouzrokovali su u Splitu užasnu stravu i nesigurnost, s obzirom na to da bombe padaju bez naročitog cilja u samom centru grada, te više nitko ne zna niti može pronaći neko pravilo po kojem bi se čuvao od napada… Bego

Bomba je oštetila i zgradu novosagrađenog gradskog kupališta na Bačvicama

Kupalište Bačvice. Bomba je oštetila i zgradu novosagrađenog gradskog kupališta na Bačvicama

5. prosinca

  • Rano jutros ustaše i njemački vojnici hapsili su ljude. Uhapšeno je, pričaju, oko sedamdeset građana, od kojih je većina imala radioaparate koji su im odmah bili zaplijenjeni. Uhapšenici su odvedeni u kasarnu Gripe. Kisić
  • Split je bombardirala saveznička avijacija. Tom prilikom u vojnom logoru je poginulo oko 20, a ranjeno 30 njemačkih vojnika. Više bombi palo je na gradsko područje i tvornicu cementa, što je prouzrokovalo teška oštećenja na zgradama i gubitke među civilnim stanovništvom. Poginulo je oko 100 građana, a više stotina je ranjeno, dok je veliki broj ostao bez krova i imovine.
  • Kaštel Sućurac bombardirala je saveznička avijacija. Srušena je župska crkva u koju su se u tom momentu sklonili mještani. Poginulo je 102 (među kojima i župnik), a ranjeno 46 građana. Srušeno je 30 kuća. Kronologija
  • Za vrijeme četvrte uzbune, poslije podneva, avioni su nisko kružili nad gradom preko četvrt sata. Bacane su bombe i mitraljiralo se. U Smodlakinoj ulici (danas Držićeva) pogođene su bombama i teško oštećene kuće Barzulića, skladište Zrnčić, skladište Ilić, te tvornica tjestenine Jadro. U Tartaljinoj ulici (Prvoboraca danas kralja Zvonimira) uz zid samostana Klarisa pale su tri bombe i stradao je zid samostana i kuće broj 25 i 27. Kuća broj 25, gdje je bila pržionica kave, srušena je, ali nije bilo žrtava, dok svi oni, a kažu da ih je bilo dvadesetak, koji su bili u skloništu kuće broj 29 – poginuše. U Kuzmanićevoj ulici srušena je jedna kuća na početku Radunice sa zapadne strane, a na predjelu Duplančića dvora pale su četiri bombe, pogođeno je i teško oštećeno nekoliko kuća. Na uglu Rokove i Zvonimirove ulice (Ive Lole Ribara, danas Zagrebačka) porušena je jedna kuća, a u Rokovoj dvije. U Zvonimirovoj ulici uništene su prizemnice, gdje su bile kovačija i bačvarija, jedna je bomba pala pred pekarnu Jerkunica, a druga uz željeznički prokop pred crkvom sv. Petra. Nasred Pazara pala je jedna bomba koja je toliko prodrla da je more prokljuvalo i tu se, pričaju, troje djece našlo zatrpano zemljom i ugušilo se. Druga je bomba na Pazaru zahvatila i srušila skoro sve one drvene barake preprodavača voća i povrća.
Direktni pogodak u još jednu stambenu zgradu u blizini koje je bomba pala i na sklonište gdje je bilo mnogo poginulih
Direktni pogodak u još jednu stambenu zgradu u blizini koje je bomba pala i na sklonište gdje je bilo mnogo poginulih

Tartaglina. Direktni pogodak u još jednu stambenu zgradu u blizini koje je bomba pala i na sklonište gdje je bilo mnogo poginulih

Teško je nastradao skoro čitavi samostan Klarisa u Tartaljinoj ulici, i koludrice su se iselile. U Špinutu je uništeno imanje Mirka Bege, koji je imao svoju kuću i radionu kraj mora. Kroz krov samostana Dominikanaca upale su na nekoliko mjesta velike gromade kamenja teške do 300 kg. Probijen je krov i oba poda, tako da je samostan neupotrebljiv za stanovanje. Na nekoliko je mjesta probijen betonski krov crkve i kamenje je palo u crkvu. Kisić

  • Da bi spriječili sve masovnije bježanje iz Splita, Nijemcima nije dovoljno što između Splita i Solina imaju prepreke od bodljikave žice i bunkere, već Splitsko polje prekrivaju i nagaznim minama. Nastojeći prikriti pravi razlog, ustaško Novo doba otprije tri dana piše da Nijemci postavljaju mine iz vojničkih razloga i da je »svaki prijelaz i ulaz kroz žicu smrtonosan«. Gizdić, 1943., 819.
  • Sa Šolte je na kopno kod Rogoznice i Segeta prebačen Mosorski partizanski odred od 600 boraca odakle je, preko Moseća, krenuo na Mosor. Nikola Anić, 1984., 42., Kronologija

6. prosinca

  • Općina je danas objelodanila »mobilizaciju radnih snaga«. Pozvana je sva mladost od 18 do 30 godina da se prijavi, da sastave jedinice za otkopavanje zatrpanih i odstranjivanje ruševina. Tko se ne odazove, bit će izveden pred specijalni sud.

Nastavlja se otkopavanje ruševina u potrazi za unesrećenima, te ujedno čišćenje prolaza i ulica. Osim vojske, sva mladost, muška i ženska, pa i zreliji ljudi, dovedeni su na rad. Izgledalo je kao neka racija.

Sav je grad zamro, dućani su zatvoreni, a po koji prolaznik deprimiran, kao izgubljen. Sveopća konsternacija i panika. Kisić

  • Prema izvještaju doušnika, partizani u rajonu Split - Trogir planiraju pojačavanje prepada. Njemačkim protumjerama se postiže da stanovništvo bježi partizanima.

Ukupni gubici prilikom zračnog napada na Sućurac: poginula su tri podoficira, pet vojnika; ranjena su dva podoficira, deset vojnika; nestali su jedan podoficir i 18 vojnika. Poginula su dva domobrana, a jedan domobran i jedan talijanski dobrovoljac su ranjeni. Nestalo je osam domobrana i dva talijanska dobrovoljca. Izvještaj Štaba 264. njemačke pješadijske divizije, 9./300.

8. prosinca

  • Na ulicama se moglo na svakom koraku susresti čitave obitelji sa sitnom djecom kako se sele u manje izložene gradske četvrti.

Oni koji nemaju poznanstva ili mjesta da negdje drugdje usele, spavaju u Dioklecijanovom skloništu, gdje se skupi svake večeri nekoliko desetaka čitavih obitelji s djecom … Već u rano jutro mnoge obitelji idu s nešto hrane u Marjan, u šumu, gdje se osjećaju mnogo sigurnije i tu borave po čitav dan … Novo doba

  • Pred bolnicom je izložen oglas do sinoć ustanovljenih 67 mrtvih, koji navodi imena osoba koje su identificirane, te imena 30 ranjenika koji se nalaze u bolnici. Kisić
  • Redarstveni stražari su izvijestili:

– 2. prosinca nekoliko njemačkih vojnika iz porušenog bufeta Vita u Bosanskoj ulici nasilno je oduzelo nekoliko flaša likera i iz porušenih dućana su nosili robu. Stražar ih je nastojao spriječiti u krađi, no oni su uperenim revolverima njega spriječili da ureduje,

– 3. prosinca nepoznati njemački vojnici su iz porušenih trgovina u Bosanskoj ulici odnosili razne predmete, makar su ih opomenuli da to ne smiju činiti,

– 6. prosinca trojica njemačkih vojnika nasilno su ušla u porušeno skladište vina trgovca Zrnčića u Smodlakinoj ulici (danas Držićeva) i ukrali 30-40 litara vina, odnosno alkoholnih pića. Kad ih je stražar opomenuo da ništa ne smiju uzimati, oni su ga gurnuli i otišli … HR DAST 29., kutija 9., izvještaj Redarstvene oblasti za grad Split

U prepadu na brod Jadro zarobljeno je 30 žandara i domobrana, šest ustaša, dva Nijemca, deset članova posade, jedan potpukovnik i jedan poručnik bojnog broda. Na brodu je zaplijenjeno oko 90 tona hrane

Zarobljenici s Jadra na Hvaru. U prepadu na brod Jadro zarobljeno je 30 žandara i domobrana, šest ustaša, dva Nijemca, deset članova posade, jedan potpukovnik i jedan poručnik bojnog broda. Na brodu je zaplijenjeno oko 90 tona hrane

  • NB-9 Biokovac i patrolni čamac Turist, nalazeći se blizu Drvenika, opazili su neprijateljski brod Jadro, uputili se prema njemu i otvorili jaku vatru. NB-9 Biokovac i Turist pristali su uz neprijateljski brod. Neprijateljska posada i putnici bili su zatečeni i iznenađeni, pa uopće nisu reagirali iako su, u stvari, bili jači od posada Biokovca i Turista. Na Jadru je zarobljeno 30 žandara i domobrana, šest ustaša, dva Nijemca, deset članova posade, jedan potpukovnik i jedan poručnik bojnog broda. Na brodu je zaplijenjeno oko 90 tona hrane i više tona raznog materijala, što je bilo namijenjeno neprijateljskim garnizonima. Pribilović, 112.

10. prosinca

  • Jutros su otputovali jedan omanji parobrod i oveći jedrenjak, što su jučer došli iz Italije i donijeli hranu za talijanske državljane, kojih u Splitu ima više od hiljadu, osim Splićana optiraca. Doneseno je 35 kg različite hrane po osobi. Brodovima je otputovalo 20-ak talijanskih državnih činovnika i službenika. Kisić
  • Publicirana je naredba o osnivanju prijekog suda za pljačkaše glavara Građanske uprave. Ima 11 paragrafa. 1.§ glasi: »Osniva se u Splitu prijeki sud za područje Gradske općine Split i splitskog kotara …« Novo doba
  • Jurnjava za radnom snagom i mobilizacija, koju provode ustaše, onih ljudi s okupiranih područja su razlog da se neki ljudi javljaju u NOV, tako da ćemo mi pod ovakvim uvjetima moći provesti mobilizaciju zdravih i sposobnih boraca…
  • … Rad u Narodnooslobodilačkom fondu (NOF) nije se još potpuno razvio, naročito što se tiče prebacivanja robe, kao i za Komandu mjesta Muć koja od nas traži razne stvari. Razlog tome je što je pred Fondom postavljen naročito težak zadatak u vezi s pomaganjem žrtvama, čiji se broj puno povećao zbog naše mobilizacije u Splitu, kao i to što je skoro čitav Fond otišao u partizane, kao i njegov aktiv. Izvještaj Mjesnog komiteta KPH Split, 9./116.

12. prosinca

  • Uklonjena su vješala ispred crkve sv. Frane na Obali.
  • Grad je opustio, samo nas je malo koji smo ostali i ne pobjegosmo. Grad je bombardiran 2. i 5. ovoga mjeseca s mnogim ljudskim žrtvama i teškim materijalnim štetama … i to Split koji je postao centar otpora, a računa se da ima preko 15.000 Splićana koji su napustili grad, jer nisu bili voljni živjeti pod ičijom okupacijom ili vlašću … Pučanstvo je već više od dvije godine u borbi za svoju slobodu, a ono što je ostalo kući, to je staro i nejako, ostalo su ustaše i germanofili. Kisić

13. prosinca

  • Tvornice cementa Sv. Kajo u Solinu i Kaštel Sućurcu bombardiralo je 18 savezničkih aviona. Od bačenih 40 bombi porušeno je 19 kuća, poginulo je jedno dijete, a četiri osobe su ranjene. Kronologija

14. prosinca

  • Jutros i poslije podne redovi ljudi stoje pred desetak mesarnica u kojima se daje meso. Daje se po osobi 20 dkg govedine. Bilo je nereda, a i po koja tučnjava u ovim redovima. Kod dućana mješovitom robom izdaje se dva kg pšeničnog brašna po glavi. U objavi Prehrambenog odsjeka stoji da je ovo količina za dva tjedna. Kako se saznaje, ovo se brašno prima umjesto kruha. Kisić

15. prosinca

  • Otkopano je još sedam žrtava. Tako se broj mrtvih, koji su do 13. ovoga mjeseca iskopani, popeo na 75, a vjerojatno je da će taj broj porasti, ima još ruševina koje nisu do temelja pretražene, jer radovi napreduju sporo. Novo doba

16. prosinca

  • Za osme i devete (od ukupno jedanaest) uzbune, avioni su dugo kružili nad gradom i bacili nekoliko bomba, kraj željezničke stanice, iza kuće Katalinić, na Obali u luci, gdje su potopile tri mala njemačka motorna čamca, par bomba je palo u more, a jedna nedaleko hotela Ambasador. Nema ni ljudskih ni materijalnih žrtava. Kisić
  • Na prostoru između Gizdavca i Brštanova dva bataljona MPO vodili su cijeli dan borbe protiv dijelova 892. puka 264. njemačke divizije i ustaša. Uslijed pridošlog ustaškog pojačanja u toku borbe iz pravca Unešića, odred se prebacio u rajon Crivac – Ogorje. Neprijatelj je imao 14 mrtvih i 21 ranjenog vojnika, a odred dva mrtva i tri ranjena borca. Kronologija

17. prosinca

  • Sinoć su avioni bacali bombe na Visoku, malo dalje od grada, gdje je utaboreno nešto vojske, na Zentu kao i na Sv. Martin. Kisić

18. prosinca

  • Pozivaju se svi Židovi koji borave na području grada Splita, da odmah nakon izlaska ovog oglasa osobno dođu u Redarstvenu oblast i sa sobom ponesu po dva svoja svjetlopisa … Tko god se ovom pozivu ne odazove, bit će najstrože kažnjen.

Redarstvena oblast

Novo doba

  • Split je bombardirala saveznička avijacija. Bombe su bačene uglavnom oko željezničke stanice i novog groblja. Potopljen je ratni brod Mass, motorna barka i jedan čamac, dok je u Kaštelanskom kanalu zapaljen njemački brod koji je prevozio gorivo. Kronologija
  • Noću iz Trogira Bračkim kanalom plovio je njemački brod Gliboder s posadom od 50 ljudi, natovaren pogonskim tvorivom, nešto streljiva i oružja, pa je napadnut od partizanskih brodova na mjestu Lokve - Ruskamen, kao i od njihove torpiljarke broj 5 iz koje su ispaljena dva torpeda. Prvi je promašio, a drugi pogodio brod, na kome su nastale eksplozija i vatra. Od posade je spašeno 20 ljudi, a more je izbacilo šest leševa, dok se za sudbinu ostatka posade ne zna. Goreći brod prepušten je sudbini, pa je tako morskom strujom bačen prema otoku Braču. Izvještaj 7. oružničke pukovnije, 9./422.
  • Od nepovoljnog utjecaja na raspoloženje građana su noćna hapšenja izvršena od njemačke vojske u suradnji s ustašama.
  • Poslije zračnih napada i nastalih novih oštećenja, rad u Brodogradilištu je praktično obustavljen. Izvještaj Zapovjedništva mornarice NDH, 9./413.

19. prosinca

  • Njemačke snage iz Drniša napale su Mosorski partizanski odred koji se u rajonu Vrba – Radunić nalazio u zasjedi. Njemački vojnici trebali su po svaku cijenu omogućiti prolaz preko Muća motoriziranoj koloni od 30 kamiona za Split. Tek nakon trodnevnih borbi kolona je prošla u Split. Neprijatelj je imao više mrtvih i ranjenih, a Odred tri poginula, šest ranjenih i tri nestala borca. Kronologija
  • Dijelovi Mosorskog partizanskog odreda zapalili su željezničku stanicu Dugopolje. Izvještaj 7. oružničke pukovnije, Kronologija

20. prosinca

  • Dana 3. prosinca kod bombardiranja Splita srušena je polovica stambene kuće u Bregovitoj ulici broj 7. Iz nerazrušenog dijela kuće stanari su se preselili u druge dijelove grada, kućevlasnik je zatvorio porušena ulazna vrata, a stanari sve sobe u svojim stanovima.

Dana 18. prosinca, po noći, i 19. prosinca po danu, njemački vojnici su nasilno s mašklinima provalili ulazna vrata te u stanovima u prizemlju na prvom i drugom katu silom otvorili sve sobe, ormare i ladice. Stanove su opljačkali, pokućstvo porazbacali, nosili su sve, posteljinu, madrace, vunu za pletenje, posuđe…

Gornju prijavu su dali: Krstulović Ante, Gligo Frane, opljačkani stanari te susjedi Bužančić i Ivišić. Na primjedbu susjeda Bužančića da su to privatne stvari, vojnici nisu reagirali nego su ga prisilili da se udalji pod prijetnjom da će pucati u njega. HR DAST-29., kutija 9., izvod iz zapisnika sastavljenog u Redarstvenoj oblasti za grad Split

Bakar prepun zbjega napušta okupirano područje u studenom 1943.

Pozdrav rodnoj grudi. Bakar prepun zbjega napušta okupirano područje u studenom 1943.

U jesen 1943. »Bakar« je pod zapovjedništvom kapetana Ante Matešića isplovio prema Bariju pod stalnom prijetnjom da ga otkrije i potopi neprijateljska avijacija.<br />Održavanje pomorskih veza između Visa i luka Južne Italije bilo je redovito već koncem 1943. godine. Brodovi su prebacivali u Italiju naše ranjenike i zbjeg (više od 55 tisuća uglavnom staraca, žena i djece i 11 tisuća ranjenika) a na povratku dopremali savezničku pomoć

Bakar na ruti Vis – Bari. U jesen 1943. »Bakar« je pod zapovjedništvom kapetana Ante Matešića isplovio prema Bariju pod stalnom prijetnjom da ga otkrije i potopi neprijateljska avijacija.
Održavanje pomorskih veza između Visa i luka Južne Italije bilo je redovito već koncem 1943. godine. Brodovi su prebacivali u Italiju naše ranjenike i zbjeg (više od 55 tisuća uglavnom staraca, žena i djece i 11 tisuća ranjenika) a na povratku dopremali savezničku pomoć

22. prosinca

  • Na otocima se sada nalazi oko 10.500 izbjeglica, a od Splićana ih je: 444 na Hvaru, 699 na Braču i 352 na Šolti. Ukupno se, na otocima pred Splitom, nalazi 1495 izbjeglica iz Splita. Gizdić, 1943., 866.
Odlazak s Visa u Italiju
Odlazak s Visa u Italiju

Zbjeg. Odlazak s Visa u Italiju

23. prosinca

Na visini Krila njemačku dvotrupnu penišu napale su topovnjače. Dio posade spasio se došavši do kopna. Ostalo je oko 18 mrtvih. Brod je plutao i drugi dan su ga partizani uvukli u jednu bračku luku. Izvještaj Obalnog zapovjedništva u Splitu, 9./418.

24. prosinca

  • Badnji dan je protekao u znaku prodaje slanih srdela, čija se cijena kretala oko 40 kuna po komadu, što je i previše skupo … Novo doba

25. prosinca

  • Božić je prošao bez ikakvog šušura, malo je bilo onih obitelji, izuzev bogataša, koje su ga proslavile jelom ili pićem. Vlada opća potištenost. Kisić

29. prosinca

  • Na bon se daje u mesarnicama 20 dkg mesa po osobi. Kisić

31. prosinca

  • Naredba: Na temelju ovlaštenja naređujem da se proteže na području oslobođene Dalmacije zakonska odredba o podržavljenju židovske imovine, koja je donesena 30. listopada 1942. g.

glavar Građanske uprave, dr. Nardelli v.r.

Novo doba

ZALIHE NA KRAJU

Skupoća je nevjerojatna. Kao primjer može se navesti da se kod našeg dolaska platilo za šišanje i brijanje 10 kn, dok sada to isto stoji 80 kn. Skupoća i dalje raste jer sirovina ima sve manje, a potražnja je sve veća. Ovo se naravno odnosi i na prehranu, jer zalihe koje su se nalazile kod pojedinaca troše se i idu polagano svom kraju, a da se još uvijek ne vidi dolazak novih zaliha.

U Brodogradilištu bi se prilike brzo sredile, ali dok traju stalni napadi iz zraka svaki rad je ometan. Zaposleno je oko 150 radnika koji uredno dolaze na posao, ali čim zasvira uzbuna, oni se razbježe. Osim toga, oni se ne usude raditi na izloženim objektima, kao dokovima itd., u čijoj blizini nema nikakvih skloništa. Noćni rad bio bi barem sada prikladniji, ali nije moguć zbog poteškoća kao što su osvjetljenje, zabrana kretanja po noći itd. Izvještaj Zapovjedništva mornarice NDH, 9./407.

AFŽ

Teren grada u prosincu 1943. godine podijeljen je tako da je svaki rajonski odbor AFŽ-a dobio svoj teren, koji se opet podijelio na pododbore i grupe, što je omogućilo uvid u svaku ulicu grada, sve do još neorganiziranih antifašistkinja. Time su žene koje dolaze na sastanke, a njih je bilo, prema izvještajima, 434, još više aktivirane. Inače, organizacijsko stanje tog mjeseca bilo je: šest odbora, 17 pododbora, 20 odbornica i 56 podbornica. Sentić, Zbornik br. 5, 415.

HSS-ova OMLADINA U USAOH-u

Kapitulacijom Italije stotine i stotine omladinaca, a među njima veliki broj HSS-ove omladine, stupio je u redove NOV-a. Tih dana se vidjelo koliko su narod i omladina Splita uz Narodnooslobodilačku borbu. Omladina je bila ona koja je prva počela razoružavati talijanske vojnike. Napuštanjem Splita, omladina koja je ostala u gradu nije poklekla pred ustaškim i njemačkim naletom. To se najbolje vidjelo iz toga što se ustaše u svom listu Novo doba žale kako ih omladina prezire i na svakom koraku bojkotira. Ustaški pokušaj, uz pomoć klerikalne omladine, da organizira ostalu omladinu u ustašku mladež, ostao im je bez uspjeha.

HSS-ova omladina koja je ostala u Splitu tražila je vezu s našim omladinskim rukovodstvom i pristala je ući u USAOH. Izvještaj Oblasnog komiteta SKOJ-a za Dalmaciju, 9./167.

BOŽIĆ

Naš naivni narod kaže: »Božiću se i ptice vesele«, a ja sam jučer na Badnji dan otvorio Sveto pismo i pročitao: Sv. Ivan, Apokalipsa VI. 15.

»I kraljevi zemaljski, i velikaši i kapetani, i bogataši, i mogućnici, i svaki rob, i svaki slobodnjak, sakriše se po špiljama ili po planinskim klisurama«.

Dok ležeći u podrumu između greda i betonskih ploča slušam kako vodene cijevi grgoću, razmišljam: kakva je to sila mogla ljude toliko prestrašiti kad onda nije bilo motora? Kao da je samo našoj generaciji previdio sveti Ivan tolike strahote da se ljudi moraju po špiljama i gudurama skrivati, baš radi svoje pretjerane pameti i novovelikih izuma. Kad u društvu mirno razgovaramo ili sjedimo za stolom, moramo svakog časa, svi najednom, zaustaviti dah i naćuliti uši, kao uplašene srne, radi šuma nekog motora sve dok ne ustanovimo je li to onaj opasni avionski šum. Jer je došla hora da moramo strepiti od šuma svakog motora, kazao bi koji pjesnik.

Nemajući se čemu veseliti razmišljamo, na ovaj svečani dan, o našoj teškoj sudbini i mučimo se raznim brigama, koje ne mogu naše misli svratiti od naše najveće brige, od našega Ive. Je li živ, ranjen ili je već davno mrtav? Ništa ne znamo. I ako je živ, kakav život provodi po ovoj studeni u planini…

Razmišljajući o tome sjedio sam jučer sam u svojoj sobi i osjetio kako mi se srce počinje stezati, a niz lice polako se spustila jedna kap i još nekoliko suza. Odavna nisam plakao. U tom tužnom raspoloženju počeo sam osjećati blagodat plača, kao da mi je malo olakšalo, a misli mi se počele sređivati i množiti, sve se nekako rimuju, premda nisam pjesnik, ali izgleda da je plač sa stihovima u srodstvu.

Na Badnji dan

plačem u mojoj sobi sam,

a moja žena,

u svojoj mlađahnoj dobi,

plače u drugoj sobi.

Prevelika je naša bol da bi je mogli zajednički bolovati, ne bi se izdržati moglo. Kad bi barem neku dobru vijest o njemu dočuli.

Vladimir Bego, dnevnik 1941. - 1944., 169.

PREŽIVLJAVANJE NA DEKE I GRAME

Kroz 1943. godinu pod talijanskim režimom, od 1. siječnja do 12. rujna, prehrana je redovito funkcionirala, tako da je pučanstvu bila osigurana, makar i nedovoljna, količina živežnih namirnica.

Za ovo razdoblje od 254 dana primilo se po osobi 33,80 kg hrane te nadodavši 48,91 kg kruha (dnevno po 165 grama), primljeno je ukupno 82,71 kg hrane, osim ulja i mesa.

U eri režima Narodnooslobodilačkog odbora, od 12. do 27. rujna, odvedena je iz grada prilična količina živežnih namirnica, ali je ipak u tom vremenu građanstvo primalo svoj redoviti obrok kruha od 165 grama. Za vrijeme ovog 16-dnevnog režima primilo se po osobi, skupa s kruhom, 4,14 kg hrane, osim ulja i mesa.

Nadošao je hrvatski režim od 1. listopada do konca godine. Dnevni obroci kruha od 165 grama davali su se redovito do 6. listopada, a onda 8. listopada od raži, a 10. i 14. listopada od ječma i raži. Danom 18. listopada prestao se davati obrok kruha pa se tako dočekao i konac godine. Za ovih 95 dana dano je po osobi, s kruhom, ukupno 4,83 kg hrane, osim ulja, soli i žigica.

Ako promatramo količinu hrane koja se dnevno primala po osobi, imamo sljedeću tablicu (po osobi dnevno):

za vrijeme Talijana 0,327 kg

za vrijeme NOO-a 0,259 #

za vrijeme NDH 0,050 #

Ovo neznatno davanje živežnih namirnica od dolaska hrvatskih vlasti, i posvemašnji prestanak davanja obroka kruha, upropaštava niži i srednji stalež građanstva. »Došli su Hrvati da nas oslobode Talijana, partizana i - »deka«!, kažu. Vlasti se pak opravdavaju da se ne mogu u Split dovesti dovoljne količine hrane, bilo kopnenim bilo morskim putem, zbog partizanskih odreda koji to priječe; a da su partizani ispraznili sva skladišta i sa sobom ponijeli sve zalihe prilikom odlaska iz grada.

Međutim, kako je glavarstvo Građanske uprave, naredbom od 16. prosinca, dozvolilo slobodnu prodaju hrane, preko noći napunile su se splitske trgovine životnim namirnicama, a prije te naredbe hrane ni za lijek, već samo uz astronomske cifre cijena. A sada svugdje na tržištu pšenica po 420 kuna kilogram, kukuruz po 320 kuna, kruh po 400, krumpir po 250, med 1500, orasi i šljive po 600, jabuke po 320, mast po 3000, maslac po 4000, tucet jaja po 1400, mlijeko po 160-180 kuna.

A sve ove (osim jaja i mlijeka) živežne namirnice većinom su kopnenim i morskim putem došle iz Slavonije i Bosne, i trgovci opravdavaju tako visoke cijene time što teretni auti zapadaju 300% više od same hrane.

I Splićani nikako da razumiju kako to da ovim trgovcima, koji tako zarađuju, kažu zli jezici i preko 100%, redovito dolazi naručena hrana preko Imotskog, Mostara i Metkovića, a Prehrambenom odsjeku to nipošto ne ide za rukom.

Antun Kisić, Ljetopis Splita, 31. prosinca 1943. godine

PRSTEN OD »OTUNA« ILI »ŽUTO ZA ŽUTO«

Gospodin Šime susretne dvije seljanke od kojih je jedna imala torbu na leđima.

»Kuma, imaš li što za prodaju ili zamjenu?«, upita Šime onu što je imala torbu.

»Nema ništa«, odgovori ona, ali opazivši na njegovom prstu debeli prsten žute boje (koji je bio od mesinga) brzo se predomisli pa reče: »Eto imam, ali mi daj taj prsten«.

Naš Šime, vrlo dosjetljiv čovjek, brzo stvori plan i upita: »A koliko ćeš mi dat za njega?«

»Evo ovo što imam u torbi, 25 kg kukuruza.«

Šime, praveći se da koleba, reče: »Znaš, gladan sam i imam kod kuće ženu i petero djece, ali mi je ovo draga uspomena, pa ti ne mogu dati. Za 30 kg bi ti dao.«

»Neću«, reče ona i uputi se da ode.

Šime, praveći se kao da se predomislio, potrči za njom i uhvati je za rukav govoreći:

»Slušaj, dat ću ti ga za 25 kg jer sam gladan«.

Ona pristane i trgovina bude zaključena. Tako je naš Šime zamijenio prsten, koji je kupio na sajmu sv. Duje za 8 dinara i koji je u stvari bio od mesinga, a ne od zlata (kako je mislila seljanka) za 25 kg kukuruza. (Istinit događaj na splitskoj ulici)

Novo doba

HLJEBA, HLJEBA GOSPODARU

I Vi ste čitali, čitate i čitat ćete u Novom dobu, Bog zna dokle, ona papirnata teškog kalibra bombardiranja i one zvukove jerihonskih trublja, i ako ste naivčina, da se tako izrazim, očekivat ćete, ako ne potpuno uništenje, a ono barem opadanje i šverca i strvinarstva. I ljuto ćete se prevariti! Crne burze, strvinarstvo će biti i možda u još jačem potencijalu, jer … jer se lijeka tome ne nalazi … jer se lijeka tome neće naći!

I za vrijeme prošlih režima bilo je šverca, bilo je crne burze, ali nije bilo ovako bezočno, bezobrazno. Onda je bio osiguran dnevni obrok kruha, pa i ostale namirnice, te nije bila tako velika potražnja hrane, a drugo, druga vlast je ipak znala svoje odredbe poštivati…

… Ono »Hljeba, hljeba gospodaru« veoma slabo im dolazi do uha, i nek se raja zabavlja slušajući razglasnu postaju, pa nek gladni želuci uživaju u Marjane, Marjane, u Dalmatinskom šajkašu, u Tijardovićevoj Moj Split i u ličkoj Vili Velebita. Ali gladni želudac ne dolazi na tu »promidžbu« na Trg Ante Pavelića (Narodni trg), ostaju pred svojim stanovima, kao da štede svoju životnu energiju i svoje postole, i u razgovorima spominju ona sveta, blažena vremena kad je bilo svega u izobilju, i kad se onako bučno protestiralo protiv države, koja neće progledati da se masno zarađuje, a da se ništa ne radi. Sjećam se i onog gromopucateljevog govora dr. Krnjevića pred Kazalištem: »Naša puška mora biti na našem ramenu, naš novac u našem džepu«. To sad imamo, ali imamo i jaki povik: »Hljeba, hljeba, gospodaru!«. Kisić

MOSORSKI PARTIZANSKI ODRED
U 1943. GODINI

Na području Mosora u toku 1943. godine okupatorske i kvislinške jedinice, pored niza manjih, poduzele su i 33 veće akcije s jačim snagama koje su trajale više dana, 12 izravnih napada na mosorske partizanske jedinice, zatim tri operacije s veoma jakim snagama. U svim tim aktivnostima neprijatelj je na području Mosora ubio oko 200 osoba i uhapsio preko 500 civilnih lica, mahom staraca i žena, te zapalio 167 kuća i 324 pojate.

Mosorske partizanske jedinice odbijale su ove neprijateljske borbene akcije i izvršile 28 akcija s jačim snagama u trajanju od jednog do više dana, 47 napada na neprijateljske garnizone i posadne jedinice, 33 prepada i napada iz zasjede, a izvedene su i 32 veće uspjele diverzije. U tim aktivnostima neprijatelju su nanijeti osjetni gubici u ljudstvu i tehnici. Osim znatnog broja ubijenih i ranjenih neprijateljskih vojnika (oko 1900 prema procjeni partizanskih snaga), zarobljeno je 607, dok se 120 neprijateljskih vojnika predalo partizanima. Osim uništene vojne opreme, u toku 1943. g. porušeno je 467 poštanskih stupova, 1520 metara ceste, pet mostova, 12 propusta, 2700 metara željezničke pruge i devet željeznih elektro-stupova visokog napona. Također, na području Mosora postavljeno je i 155 barikada.

U borbama koje su mosorski partizani 1943. godine vodili s neprijateljima, poginulo je 117 boraca, 181 borac je ranjen a 72 proglašena nestalima.

U toku 1943. u mosorske partizanske jedinice prijavilo se 1466 drugarica i drugova. Formirane su brojne partizanske jedinice: jedan odred jačine četiri bataljona, tri bataljona od po tri čete, jedna partizanska straža, dvije komande mjesta, jedna partizanska radionica i bolnica. Od formiranih jedinica na području Mosora u sastav drugih jedinica NOV-a i POJ-a upućeno je 895 boraca sa svom opremom, naoružanjem i municijom.

Miroslav Velić i drugi, Mosorski partizanski odred, Split 1985., str. 244.

KULTURA U RATU

U vihoru oslobodilačke borbe na Hvaru je održana Konferencija kulturnih radnika Dalmacije,[15] koja se posebno zauzela za očuvanje hrvatske kulturne baštine. Takav skup održali su nešto kasnije i Istrani, a u Topuskom je u lipnju 1944. održan Kongres kulturnih radnika Hrvatske – sve to u vrijeme dok su se na nas obrušavale ofenzive, dok su radile plinske komore i krematoriji u Auschwitzu, a noževi i maljevi u Jasenovcu. Stoga i nije čudno što je iznenađeni član engleske vojne misije, major Owen Reed, ovako pozdravio sudionike topuskog kongresa:

»Kako je sjajna vaša pozornica! Mislim da nema ni jedne vojske u svijetu koja bi pridavala toliku važnost kulturi. I vi imate pravo, jer pobjeda nije pobjeda ako umjetnost i ljepota ostaju pobijeđene … Sve što sam vidio izvanredno je po svojoj iskrenosti i živosti. Želio bih da mogu sve to ponijeti širom svijeta«. A. Jelaska, Oslobođenja Splita, Slobodna Dalmacija, 26. 10. 2005.

OD SVIBNJA 273 UZBUNE

Prvu ozbiljnu uzbunu imali smo ove godine u 18.40, dana 13. svibnja, pa smo taj mjesec imali ukupno dvije dnevne i četiri noćne uzbune. U lipnju je bila samo jedna noćna, a u srpnju samo četiri noćne uzbune. U kolovozu osam noćnih i jedna dnevna, u rujnu 63 dnevne, a noćnih devet. U listopadu osam dnevnih i dvije noćne, u studenome po danu 72, a po noći devet, te u prosincu 73 dnevne i noćnih 20. Ukupno ih je bilo 273, a najviše dana 20. rujna, naime 11 po danu te jedna noćna, a potom 16. prosinca, kad je bilo sedam dnevnih i četiri noćne. U studenome su bila samo tri dana bez uzbune, a u prosincu devet dana.

Napada iz zraka imali smo u rujnu 11, u listopadu jedan, u studenome pet, a u prosincu sedam, ukupno 24, sa službeno po Državnoj bolnici zabilježenim brojem poginulih 92, a k tomu treba nadodati još 24 žrtve za koje bolnica nije javila, pa je ukupno 116 žrtava. Kisić

FANTOM

Noćni fantom, bludnik, avion pojedinac, koji po mrkloj noći, prije negoli mjesec izađe, kruži nad Splitom i dugo kao bumbar zuji i zuji, prebire i šara, ovdje hoću, ondje neću, i onda tresne bombom, bubne u najnapučeniji dio grada - pojavio se opet, evo dvije noći uzastopce, nad Splitom i prouzrokovao veću paniku i nesigurnost u gradu nego stotinu teških bombardera, koji svakog dana prelijeću preko naših glava. Jer ti bombarderi imaju neki cilj, makar odavno razrušen, tuku po njemu, pa ako pogriješe – ajme nama, ali ova gadna noćna ptičurina strahovito dugo prebire i kruži, i opet se navraća po šest puta u jednu noć, te svatko strepi da nad njegovom glavom kruži i zuji, i tek poslije dugog prelijetanja baci bombu baš među najnesretnije građane, tamo gdje joj se nitko nije nadao. Vojni krugovi nazivaju ga »avionom za uznemirivanje«, a njegove napade nazivaju terorističkim, samo mi ne znamo kakvog smisla ima terorizirati pučanstvo, koje jedva čeka da ga oslobodiš od neprijatelja i koje u vrijeme rata ništa ne producira, niti za ratne niti za kakve druge svrhe, te je već svojom neproduktivnošću upropastilo sve svoje dosadašnje okupatore. Naprotiv, to se pučanstvo i te kako istaklo u borbi protiv okupatora. I oni to nazivaju »pomaganje partizana …«.

Preksinoć je fantom bacio tri bombe na razna mjesta u gradu, ali pukom srećom nije ubio već jednog konja i dvije koze, dok je magarac u istoj štali ostao zdrav i živ, a noćas je bacio trinaest bombi i ubio samo jednog čovjeka, ali nas je izgnjavio do iscrpljenja živaca. Kružio je šest noćnih sati, navraćajući se šest puta u jednu noć. Znači da mu je »leglo« negdje blizu.

Građani šapuću da ove noćne terorističke napade vrše sami Nijemci, jer je nemoguće vjerovati da bi Saveznici na taj način tukli Split. Oni mogu i po danu, a bombe i rakete su talijanskog porijekla. Mnogi su po zvuku prepoznali noćnog posjetioca i tvrde da je njemački avion. Dugo je i nisko krstario gradom, ali njemačka protuavionska obrana nije protiv njega ni metka ispalila, niti ga reflektorima rasvijetlila, dapače, Nijemci su s kopna bacali svjetleće rakete, kao da mu daju signale.

Pošto nam je dodijalo po ovoj zimi trčati svakog časa s djecom u sklonište, mi smo sasvim prenijeli krevete i posteljinu u naš podrum, gdje sada noćimo. I drugi su građani ponovno izmijenili i dotjerali svoj način sklanjanja, držeći se strateških pravila da vojska mora mijenjati pozicije, te se po cestama drugo i ne prenosi već krevete i posteljinu.

Vladimir Bego, dnevnik 1941. - 1944., 168.

Počasna straža uz odar komandanta 26. divizije Nikole Martinovića

Uz odar komandanta. Počasna straža uz odar komandanta 26. divizije Nikole Martinovića

Londonski dnevnik Daily Express: »Zadivljujuća priča o Josipu Brozu – od djeteta sa sela do feldmaršala«, napis Erica Graya, ratnog dopisnika lista

Priča o Josipu Brozu. Londonski dnevnik Daily Express: »Zadivljujuća priča o Josipu Brozu – od djeteta sa sela do feldmaršala«, napis Erica Graya, ratnog dopisnika lista

Iz Ratne Kronologije–PROSINAC 1943. NJEMAČKI POMORSKI DESANT NA KORČULU (22. PROSINCA), JEDAN OD NAJTEŽIH PORAZA PARTIZANSKIH JEDINICA NA TLU DALMACIJE I NOV-a U CJELINI; OD 1057 BORACA 13. DALMATINSKE BRIGADE EVAKUIRANO JE NA VIS SAMO 525 BORACA, A 1. PREKOMORSKA BRIGADA IMALA JE 300 MRTVIH, RANJENIH I NESTALIH BORACA. POGINUO JE I KOMANDANT 26. DIVIZIJE NOVH NIKOLA MARTINOVIĆ – BRITANSKA I AMERIČKA VLADA ODLUČUJU PRUŽITI POMOĆ JUGOSLAVENSKIM PARTIZANIMA MARŠALA TITA – CRVENA ARMIJA ZAPOČINJE OSLOBAĐANJE UKRAJINE ZAPADNO OD DNJEPRA