SPOMEN-OBILJEŽJA NOB-a U SPLITU

SPOMEN-PARK PALIM BORCIMA SPLITA

Na 11 ploča upisana su imena 1853 Splićana, poginulih boraca i žrtava fašističkog terora
Na 11 ploča upisana su imena 1853 Splićana, poginulih boraca i žrtava fašističkog terora

Spomen groblje na Lovrincu. Na 11 ploča upisana su imena 1853 Splićana, poginulih boraca i žrtava fašističkog terora

U studenome 1983. g., na groblju Lovrinac, otvorena je prva faza izgradnje partizanskog Spomen-groblja u Splitu – centralni dio Spomen-parka. Izgradnju su novčanim sredstvima pomogle splitske radne organizacije. Projekt Spomen-parka izradio je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Zagreb (autori: ing.arh. Miroslav Kollenz, ing.arh. Jasenka Kollenz i mr. Sonja Jurković. Autor projekta kosturnice je ing.arh. Budimir Prvan).

Spomen-park ima 6000 četvornih metara. Spomen-kosturnica izgrađena je u pećini kao zajednička grobnica u koju su položeni posmrtni ostaci 122 poginula ili pogubljena borca. Tu je sahranjeno:

– 26 boraca Prvog splitskog partizanskog odreda poginulih u Košutama i strijeljanih 26. kolovoza 1941. u Ruduši kod Sinja;

– 12 političkih zatvorenika strijeljanih 14. listopada 1941. u Trogiru;

– 23 politička zatvorenika strijeljana 22. svibnja na Šubićevcu u Šibeniku;

– 11 boraca ubijenih 1943. u selu Sevidu kod Trogira;

– 50 boraca ubijenih širom Dalmacije.

U pećini je postavljeno i 11 ploča na kojima su imena 1853 poginula borca i žrtava fašističkog terora iz Splita.

U centralnom dijelu Spomen-parka uređene su 404 grobnice, među kojima i grobnice sedam narodnih heroja. Oko centralnog dijela postavljeno je 65 kamenih blokova s imenima svih mjesta splitske općine i brojem palih boraca i žrtava fašističkog terora za svako mjesto napose. Iz tih podataka vidljivo je da je u svim naseljima ove općine, bez Splita, poginulo 2136 boraca i stradalo 930 osoba kao žrtve fašističkog terora.

Poruka borca, prosinac 1983. g.

1. SPOMENICI

1. Spomenik palim brodogradilišnim radnicima i žrtvama fašističkog terora

Spomenik se nalazi pred ulazom u Brodogradilište. Rad je akademskog kipara Valerija Michielija.

Na spomeniku je uklesan natpis:

vjernim sinovima

radničke klase palim u

narodnooslobodilačkom ratu

i revoluciji 1941. - 1945.

na trajan spomen podiže

radni kolektiv brodogradilišta

1953.

Iz splitskog Brodogradilišta u NOB-u je sudjelovalo preko 500 boraca, od kojih je na mnogim bojištima diljem domovine ostavilo svoje živote 285 radnika. Pred rat u Brodogradilištu je radilo oko 800 radnika.

Spomenik palim brodogradilišnim radnicima i žrtvama fašističkog terora

Spomenik. Spomenik palim brodogradilišnim radnicima i žrtvama fašističkog terora

2. Spomenik palom pomorcu – spomen svjetionik

Spomenik se nalazi na Katalinića brigu, na ulazu u splitsku luku. Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa. Arhitektonsko rješenje su izradili arhitekti: Ivan Carić, Budimir Prvan, Branko Franičević i Paško Kuzmanić. Reljef autora akademskog kipara Andrije Krstulovića simbolizira junaštvo, hrabrost i neustrašivost naših mornara, koji su na svojim malim drvenim brodovima izlazili kao pobjednici u teškim borbama s mnogo jačim i bolje naoružanim neprijateljem.

Spomenik je otkriven 10. rujna 1958. godine u povodu proslave 16. godišnjice osnivanja partizanske Mornarice, koja je dala veliki doprinos borbi za oslobođenje naše zemlje i pobjedi nad fašizmom.

Spomenik palom pomorcu – spomen svjetionik

Spomenik. Spomenik palom pomorcu – spomen svjetionik

3. Spomenik palim lučkim i obalnim radnicima Splita

Nalazi se na Gatu sv. Petra.[2] Arhitektonsko rješenje dao je arhitekt Vuko Bombardelli, a autor reljefa je akademski kipar Željko Radmilović.

Na spomeniku je uklesan natpis:

LUČKIM RADNICIMA PALIM

U NARODNOJ REVOLUCIJI

1941. – 1945.

GRAĐANI SPLITA 1956.

Lučki i obalni radnici Splita zauzimaju istaknuto mjesto u radničkom pokretu u predratnom i ratnom razdoblju. Sudjelovali su u štrajkovima, akcijama paljenja brodova u luci, zbog čega su mnogi uhapšeni ili otpušteni s posla. Veliki broj lučkih i obalnih radnika sudjelovao je aktivno u partizanskim jedinicama.

Spomenik palim lučkim i obalnim radnicima Splita

Spomenik. Spomenik palim lučkim i obalnim radnicima Splita

4. Spomenik žrtvama u Bihaćkoj ulici

Spomenik se nalazi u Bihaćkoj ulici. Na njemu su u reljefu prikazana vješala ispod kojih je uklesan natpis:

23. AUGUSTA 1944. GODINE

NA OVOM MJESTU OBJEŠENI SU

OD FAŠISTIČKIH OKUPATORA

BORCI ZA SLOBODU

STAZIĆ LADISLAV MATIN

ŠAROLIĆ IVAN ŠIMUNOV

PUPIĆ ANTE ŠIMUNOV

BUĆAN SONJA MARIOVA

Građani Splita bili su ogorčeni zbog postupka njemačkih okupatora i ustaške vlasti i jednodušno su ga osudili. Mimohodom građana pored obješenih rodoljuba odano im je poštovanje i manifestirana odanost NOB-u, kao i mržnja prema okupatoru i domaćim izdajnicima.

Spomenik žrtvama u Bihaćkoj ulici

Spomenik. Spomenik žrtvama u Bihaćkoj ulici

5. Spomenik političkim zatvorenicima, interniranima i deportiranima

Spomenik se nalazi između upravnih zgrada Splitsko-dalmatinske županije.

Arhitektonsko rješenje dao je arhitekt Vuko Bombardelli, a autor skulpture je akademski kipar Željko Radmilović. Spomenik je otkriven na 32. godišnjicu oslobođenja Splita, 26. listopada 1976.

Uz spomenik se nalaze dva natpisa:

ZATVARANIMA

PROGANJANIMA

MUČENIMA

STRIJELJANIMA

NJIMA ŠTO SU PATILI I UMIRALI USPRAVNO

DA BI OVA ZEMLJA ŽIVJELA

LJUBAV I ZAHVALNOST NARODA

OVAJ SPOMENIK PODIGOŠE

26. LISTOPADA GODINE 1976.

i drugi:

OVDJE JE SLOBODA U LANCIMA BILA

KRŠILA OKOVE RAZVIJALA KRILA

Na ovom mjestu za vrijeme fašističke okupacije nalazio se zatvor kroz koji su prošle tisuće naprednih ljudi, komunista i antifašista ovoga grada i okolice, i bile podvrgnute najsvirepijem mučenju i zlostavljanju. U rujnu 1943. rodoljubi Splita spalili su taj zatvor, kao i zloglasni zatvor sv. Roka, želeći izbrisati, na simboličan način, tragove patnji i strašne prošlosti.

Spomenik političkim zatvorenicima, interniranima i deportiranima

Spomenik. Spomenik političkim zatvorenicima, interniranima i deportiranima

6. Spomenik skladatelju Josipu Hatzeu (1879. – 1959.)

Spomenik se nalazi u parku na Bačvicama. Rad je akademskog kipara Ivana Mirkovića.

7. Spomenik borcima Prvog splitskog partizanskog odreda

Spomenik je postavljen na Sućidru, na mjestu odakle su borci 1. splitskog partizanskog odreda otišli u partizane.

Nakon 1990. spomenik je u više navrata izložen devastaciji.

8. Spomenik borcima Prvog splitskog partizanskog odreda - Košute

Spomenik je podignut na brijegu južno od ceste Sinj - Trilj, u Košutama, na mjestu gdje je Prvi splitski partizanski odred 14. kolovoza 1941. g vodio borbu.

Autor spomenika je arhitekt Vuko Bombardelli.

U podnožju spomenika (koji je visok 17 metara), u stijeni je uzidana ploča s natpisom:

VJESNICIMA SLOBODE

KOJI DADOŠE I MLADOST I ŽIVOT

ZA ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA

Na ovom mjestu Odred je vodio, 14. kolovoza, cijeli dan borbu s mnogo jačim i bolje naoružanim protivnikom, žandarima, ustašama i Talijanima. Od 45 boraca četvorica su ubijena u okršaju, trojica su ubijena prilikom zarobljavanja, a 24-orica su uhvaćena. Teško ranjeni Vinko Paić Ožić pao je također u ruke neprijatelja i u zatvoru je mučki ubijen. Preostalih 13 boraca uspjeli su se probiti i vratiti u Split. Na smrt strijeljanjem osuđen je 21 borac, a tri borca su oslobođena. Spomenik je nakon 1990. uništen dinamitom.

Spomenik borcima Prvog splitskog partizanskog odreda - Košute

Spomenik. Spomenik borcima Prvog splitskog partizanskog odreda - Košute

9. Spomenik strijeljanim zarobljenim borcima Prvog splitskog partizanskog odreda - Ruduša

Spomenik je postavljen na mjestu gdje su strijeljani zarobljeni borci 1. splitskog partizanskog odreda u Ruduši kod Sinja. Strijeljani su 21 borac 1. SPO-a, dva borca Solinskog odreda i jedan seljak optužen da je snabdijevao partizane oružjem.

Autor spomenika je arhitekt Vuko Bombardelli.

Na monolitnom kamenom bloku uklesana su imena strijeljanih i poginulih prvoboraca, a pred spomenikom, na kamenoj ploči, su stihovi:

U TEMELJ ŽIVOTA

ŽIVOTOM STE STALI

BESMRTNI KO ZEMLJA

ZA KOJU STE PALI

Godine 2008. spomenik je obnovljen marom RNK Split.

Spomenik strijeljanim zarobljenim borcima Prvog splitskog partizanskog odreda - Ruduša

Spomenik. Spomenik strijeljanim zarobljenim borcima Prvog splitskog partizanskog odreda - Ruduša

10. Spomen park na Šubićevcu u Šibeniku

Dana 22. svibnja 1942. g., na temelju presude talijanskog Specijalnog suda za Dalmaciju, strijeljana su 24-orica splitskih rodoljuba i Rade Končar, sekretar CK KPH, koji je uhapšen u Splitu. Spomen-park je izgrađen prema rješenju akademskog kipara Koste Angeli Radovanija i arhitekta Zdenka Kolacija.

11. Spomenik u Žrnovnici

Spomenik je podignut u središtu sela u spomen-parku uz rijeku Žrnovnicu. Na spomeniku su istaknuti podaci o učešću Žrnovčana u Narodnooslobodilačkoj borbi.

Autor spomenika je akademski kipar Mirko Ostoja.

12 . Spomenik u Slatinama

Spomenik se nalazi u središtu mjesta. Na spomeniku se nalaze imena 20-orice palih boraca iz Slatina u NOB-u.

2. SPOMEN-POPRSJA

1. Vlado Bagat, 1915. – 1944. Poprsje narodnog heroja (rad akademskog kipara Andrije Krstulovića) nalazilo se u predvorju Osnovne škole Vlade Bagata u Viškoj 15. Poprsje je otkriveno u povodu proslave 10. godišnjice škole 1967. godine.

Nakon 1990. g. spomen-poprsje je uklonjeno a škola je promijenila ime.

2. Josip Broz Tito Poprsje predsjednika Tita, podignuto u Brodogradilištu Split, nakon 1990. je uklonjeno.

3. Bruno Ivanović, 1913. – 1942. Poprsje rodoljuba Bruna Ivanovića (rad kipara Arsena Roje) nalazilo se ispred osnovne škole njegova imena u Omiškoj 27. Poprsje je otkriveno prilikom svečanog otvorenja škole 1964. godine.

Nakon 1990. g. spomen-poprsje je uklonjeno, a škola je promijenila ime.

4. Ante Jonić, 1918. – 1942. Poprsje narodnog heroja Ante Jonića (rad kipara Arsena Roje) nalazilo se ispred Tvornice alatnih strojeva i opreme Dalmastroj u Stinicama 11. Nakon 1990. g. spomen-poprsje je uklonjeno

5. Luka Katunarić, 1914. – 1943. Poprsje rodoljuba Luke Katunarića (rad kipara Š. Klarića) nalazilo se u predvorju zgrade Veterinarskog zavoda na Poljičkoj cesti 33.[3] Poprsje je otkriveno u povodu proslave 25. godišnjice osnivanja veterinarskih stanica Dalmacije 1974. godine.

Nakon 1990. g. spomen poprsje je uklonjeno.

6. Rade Končar, 1911. – 1942. Poprsje narodnog heroja Rade Končara nalazi se u parku na Šetalištu Bačvice.[4] Rad je akademskog kipara Mirka Ostoje.

7. Šime Krstulović, 1921. – 1941. Poprsje rodoljuba Šime Krstulovića (rad akademskog kipara Mirka Ostoje) nalazilo se ispred osnovne škole njegova imena u ulici Put Skalica 18[5]. Poprsje je otkriveno u povodu proslave Dana Republike 1973. godine.

Nakon 1990. g. spomen poprsje je uklonjeno a škola je promijenila ime.

8. Ivan Lučić-Lavčević, 1905. – 1942. Poprsje narodnog heroja Ivana Lučića-Lavčevića (rad akademskog kipara Mirka Ostoje) nalazi se u parku na Šetalištu Bačvice. Otkriveno je u povodu proslave 40. godišnjice KPJ, SKOJ-a i revolucionarnih sindikata 1959. godine.

9. Ante Marasović-Mirko, 1912. – 1943. Poprsje rodoljuba Ante Marasovića-Mirka (rad akademskog kipara i slikara Joke Kneževića) nalazi se u parku na Šetalištu Bačvice.

10. Duško Mrduljaš, 1912. – 1941. Poprsje rodoljuba Duška Mrduljaša nalazilo se ispred osnovne škole njegova imena na Putu Meja 32. Rad je akademskog kipara Andrije Krstulovića, a otkriveno je u povodu proslave 20. godišnjice osnivanja Ratne mornarice 1962. godine.

Nakon 1990. g. spomenik je uklonjen a škola je promijenila ime.

11. Ranko Orlić, 1922. – 1942. Poprsje rodoljuba Ranka Orlića nalazilo se u predvorju osnovne škole njegova imena u Ulici Blatine 33.[6] Rad je akademskog kipara Ivana Mirkovića, a otkriveno je u povodu proslave Dana Republike 1972. godine.

Nakon 1990. g. spomenik je uklonjen a škola je promijenila ime.

12. Nenad Ravlić, 1924. – 1944. Poprsje rodoljuba Nenada Ravlića (rad akademskog kipara Koste Angelija Radovanija) nalazilo se u predvorju osnovne škole njegova imena u Kliškoj 25.

Nakon 1990.g. spomenik je uklonjen a škola je promijenila ime

13. Zlata Šegvić, 1913. – 1942. Poprsje istaknutog rodoljuba Zlate Šegvić (rad likovnog pedagoga Ive Filipovića-Grgića) nalazilo se u predvorju Osnovne škole Zlate Šegvić u Vukovarskoj 11[7], a otkriveno je na Dan škole 17. lipnja 1973. godine.

Nakon 1990. g. spomenik je uklonjen, a škola je promijenila ime.

14. Đordano Borovčić-Kurir (1923.–1942.) Spomen-ploča revolucionara
Đ. Borovčića-Kurira nalazilo se u osnovnoj školi njegova imena u
Ulici Borovčić-Kurira 13.[8]

Nakon 1990. g. poprsje je uklonjeno a škola je promijenila ime.

15. Ivo Lola Ribar[9] Poprsje narodnog heroja I. L. Ribara nalazilo se u
srednjoj školi – Gimnaziji I. L. Ribara u Zagrebačkoj ulici 2.

Nakon 1990. poprsje je uklonjeno, a škola je promijenila ime.

16. Vjera Vidošević Nakon 1990. g poprsje ovoga rodoljuba uklonjeno je iz dječjeg vrtića koji je nosio njezino ime.

17. dr. Izidor Perera–Matić Poprsje ovoga rodoljuba nalazilo se pred ulazom u Vojnu bolnicu koja je nosila njegovo ime.

Nakon 1990. ono je skinuto i pohranjeno u bolnici, a bolnica je integrirana, s bolnicom na Firulama, u KBC Split.

18. Jozo Ružić-Iko Nakon 1990. g. poprsje ovog rodoljuba uklonjeno je iz dječjeg vrtića koje je nosilo njegovo ime.

3. SPOMEN-MOZAIK

1. Mozaici Partizani i Obnova

Mozaici Partizani i Obnova, radovi akademskog kipara i slikara Joke Kneževića, nalaze se u atriju bivše Vojne bolnice dr. Izidora Perere-Matića. Mozaik Partizani simbolično prikazuje stradanje i pobjedu u Narodnooslobodilačkoj borbi, a mozaik Obnova poslijeratnu izgradnju. Mozaici su napravljeni 1965. godine.

Mozaik Partizani Joke Kneževića

Spomenik. Mozaik Partizani Joke Kneževića

4. SPOMEN-RELJEF

1. Palim veslačima

Spomen-reljef Palim veslačima bio je postavljen na Domu veslačkog kluba Gusar na Matejuški (otkriven 1945. godine) koja je zbog dotrajalosti srušena. Danas je reljef postavljen na pročelju nove Gusarove zgrade u Spinutu (rad je akademskog kipara Andrije Krstulovića). U okvir reljefa uklesan je natpis:

SPLITSKIM VESLAČIMA PALIM ZA SLOBODU 1941. – 1945.

POSVEĆUJE FD GUSAR

Spomen-reljef palim veslačima

Spomenik. Spomen-reljef palim veslačima

2. Narodnooslobodilačka borba na moru

Gravura u kamenu Narodnooslobodilačka borba na moru, rad je akademskog kipara i slikara Joke Kneževića, a nalazi se pred ulazom u bivšu Vojnu bolnicu dr. Izidora Perere-Matića na Križinma. Spomenik je podignut prilikom otvorenja bolnice 1965. godine.

3. Spomen-reljef – Uvala Baluni

Na domu jedriličarskog kluba Labud postavljen je brončani reljef u spomen na poginule članove kluba u NOB-u. Autor spomenika je akademski kipar Željko Radmilović.

Reljef je nakon 1990. uklonjen.

4. Spomen-reljef u Sinovčićevoj br. 6

Spomen-reljef je postavljen u ulaznom hodniku bivše Mjesne zajednice Varoš. Autor reljefa je kipar Petar Ružić.

5. SPOMEN-PLOČE

U razdoblju od 1945. do 1990. na užem području grada bilo je postavljeno 75 spomen-ploča kojima su obilježene uspomene na brojne osobe, datume i događaje, na poginule sudionike NOR-a i žrtve fašističkog terora, stranačke i sindikalne skupove Na njima je upisan dio povijesti grada, svjedočanstva o hrabrosti i samoprijegoru građana Splita u ta teška i burna ratna vremena.

Nakon 1990. godine 24 spomen-ploče su uklonjene, a nekoliko ih je premazano bojom.

U naseljima bivše općine Split postavljene su spomen-ploče:

– u Žrnovnici od kojih je jedna uklonjena (5)

– u Sitnu Gonjem (3)

– u Sitnu Donjem (1)

– u Srinjinama (2)

– u Stobreču (2)

– na Kamenu, s jedne su skinuta slova (2)

– na Mosoru, od koji je jedna postavljena na Mihanovića stajama gdje je štampan prvi broj Slobodne Dalmacije (3)

– u Trogiru, od kojih je jedna uklonjena. Spomen ploča je postavljena u tvrđavi Kamerlengo u spomen na 12 strijeljanih političkih zatvorenika, Splićana, strijeljanih 14. listopada 1941. g. (2)

6. NAZIVI ULICA, USTANOVA I PODUZEĆA

U Splitu je bilo više poduzeća i ustanova koja su nosila imena vezana za radnički pokret i NOB (dječji vrtići, domovi, kulturne ustanove, osnovne i srednje škole, poduzeća, bolnice…)

Sva su ta imena nakon 1990. ukinuta, osim poduzećima Končar i Lavčević.

Isto tako promijenjeni su i svi nazivi ulica i trgova koji su nosili imena vezana za NOB. U užem području grada ostala su samo tri imena ulica povezana s Narodnooslobodilačkom borbom: književnici Jure Kaštelan i Ivan Goran Kovačić i kipar Ivan Lozica.

Tatjana Kovač i Mijo Vojnović, U spomen revoluciji, izvodi iz knjige;
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita

Promjena imena ulica i trgova u Splitu

Promjena. Promjena imena ulica i trgova u Splitu