SPLITSKI RATNI KALENDAR

6. travnja 1941., nedjelja, 1. dan rata:

  • Talijanski avioni bombardirali Split, prve ratne žrtve

15. travnja 1941., utorak, 10. dan rata:

  • Talijanske vojne jedinice ušle u Split, početak talijanske okupacije

18. svibnja 1941., nedjelja, 43 dan rata:

  • Početak talijanske aneksije

9. rujna 1943., četvrtak, 887. dan rata:

  • Prestanak talijanske aneksije

10. rujna 1943., petak, 888. dan rata:

  • Ustanak u Splitu, vlast preuzima do tada ilegalni gradski NOO

27. rujna 1943., ponedjeljak, 905. dan rata:

  • Ulazak njemačkih vojnih jedinica u Split, početak njemačke i okupacije vlasti NDH

25. listopada 1944., srijeda, 1299. dan rata:

  • Nijemci napuštaju Split, prestanak njemačke okupacije

26. listopada 1944., četvrtak, 1300. dan rata:

  • Jedinice Narodnooslobodilačke vojske konačno oslobađaju Split

9. svibnja 1945., srijeda, 1495. dan rata:

  • Dan pobjede, kraj Drugog svjetskog rata

Rat na našim prostorima trajao je od 6. travnja 1941. g. do 9. svibnja 1945. g., ukupno 1495 dana. U tom vremenu (četiri kalendarske godine i 35 dana) Split je prošao kroz nekoliko promjena vlasti i to:

  • 9 dana predokupacijskog raznovlašća;
  • 878 dana talijanske okupacije i vlasti Kraljevine Italije;
  • 17 dana vlasti Gradskog NOO-a, partizanske vlasti;
  • 396 dana njemačke okupacije i vlasti NDH i
  • 195 dana vlasti Narodne Republike Hrvatske.

POGINULI BORCI POSMRTNO ODLIKOVANI ORDENOM NARODNOG HEROJA

VLADO BAGAT, rođen u Splitu 1915., 1. lipnja 1944. na otoku Olibu ubio se da ne bi živ pao u ruke neprijatelju.

MATE BILOBRK, rođen u Brštanovu 1919., u lipnju 1943. kod Vlasenice ubio se da ne bi pao u ruke neprijatelju.

LJUBO DUMIČIĆ, rođen u Podstrani 1920., nakon ranjavanja umro 27. travnja 1943. u tehničkoj radionici na Biokovu.

MATE GOLEM, rođen u Bisku 1923., 14. listopada 1941. strijeljan je u Trogiru.

ANTE JONIĆ, rođen u Bisku 1918., poginuo 5. kolovoza 1942. na Vagnju.

DRAGO MARKOVIĆ, rođen u Kučinama 1901., poginuo 17. srpnja 1943. u partizanskoj bolnici u Šekovićima.

VINKO PAIĆ OŽIĆ, rođen u Splitu 1912., teško ranjen i zarobljen, ubijen je 17. kolovoza 1941. u Sinju.

ANTE SAVIN-MANISTRA, rođen u Kaštel Lukšiću 1917., u srpnju 1942. poginuo na Kozjaku.

ĐERMANO SENJANOVIĆ, rođen u Splitu 1923., poginuo 19. veljače 1942. kod Krila Jesenica.

ANTIŠA VUČIČIĆ, rođen u Solinu 1912., poginuo krajem listopada 1942. na području Aržana kraj Livna.

UKUPNE ŽRTVE RATA
U SPLITSKOJ OPĆINI

Popis žrtava rata od 1941. do 1945. učinjen je tijekom 1960. godine. Prema tom popisu, s područja bivše (velike) općine Split[1] ukupni broj žrtava u Drugom svjetskom ratu iznosi 5.145, od toga u logorima i internaciji 333, u zatvorima 101, prilikom deportacija 83, na prinudnom radu 11. Izravnim terorom ubijeno je 849, a u ratnom zarobljeništvu 100 osoba (18 pripadnika jugoslavenske vojske i 82 pripadnika NOVJ). U travanjskom ratu 1941. godine usmrćeno je 52 ljudi, u NOB-u i savezničkim vojnim formacijama poginuo je 2861 borac, prilikom bombardiranja 593 osobe, ostalih je 105, te 57 smrti nepoznatog uzroka.

Andrijić mr. Marko, Fašistički zatvori u Splitu … , str. 97.

BORCI KOJI SU PREŽIVJELI RAT I KASNIJE ODLIKOVANI ORDENOM NARODNOG HEROJA

ANKA BERUS, rođena 16. prosinca 1903. u Splitu. Profesor, član KP-a od 1934., u NOB-u od 1941. Bila je član CK KPH od 1942., te vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Krajem 1944. postaje član Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju. Narodnim herojem proglašena je 24. rujna 1953.

BRANKO DUDE, rođen 7. kolovoza 1913. u Solinu. Radnik, član KP-a od veljače 1942., u NOB-u od 1941. Bio je komandant 3. dalmatinske brigade, 9. divizije, 9. dalmatinske brigade i 20. divizije, te načelnik Štaba 20. divizije. Narodnim herojem proglašen je 24. srpnja 1953.

LJUBO ILIĆ, rođen 16. travnja 1905. u Splitu, inženjer. Bio je 1938. g. komandant 76. partizanske divizije u Španjolskoj, a zatim komandant 14. gueriljskog korpusa. Od veljače 1941. je u logoru, iz kojeg bježi u rujnu 1943., te se priključuje francuskom Pokretu otpora. Postao je komandant Južne zone Francuske. U siječnju 1944. postaje komandant svih stranih snaga koje su se borile u Francuskoj. Dobio je čin generala i najveća odlikovanja u Francuskoj. Narodnim herojem proglašen je 27. studenoga 1953.

ANTE JURJEVIĆ BAJA, rođen 2. rujna 1919. u Splitu, radnik, član je KP-a od 1939., a u NOB-u je od 1941. Bio je sekretar MK KPH Splita, zatim sekretar Okružnog komiteta KPH za srednju Dalmaciju te član Biroa Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju. Narodnim herojem proglašen je 27. studenoga 1953.

VICKO KRSTULOVIĆ, rođen 27. travnja 1905. u Splitu, radnik, član KP-a od 1922., a u NOB-u od 1941. Bio je politički sekretar PK KPH za Dalmaciju, član CK KPH i CK KPJ, te komandant 4. operativne zone i 9. divizije, vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1952.

SREĆKO REIĆ PETICA, rođen 8. siječnja 1914. u Splitu, radnik, član KP-a od ožujka 1933., a u NOB-u od 1941. Bio je komandant Udarnog bataljona Tadija Anušić, Mosorskog partizanskog odreda i zamjenik komandanta 11. hercegovačke brigade. U kolovozu 1944. postaje komandant 5. hrvatske brigade NO-a, a ubrzo zatim zamjenik komandanta 1. hrvatske divizije KNOJ-a. Narodnim herojem proglašen je 24. srpnja 1953.

ANTE ROJE, rođen 7. veljače 1914., radnik, član KP-a od 1939., a u NOB-u od 1941. g. U lipnju 1942. postaje zamjenik političkog komesara 3. dalmatinske brigade, a 1943. sekretar OK KPH za srednju Dalmaciju. Narodnim herojem proglašen je 27. studenoga 1953.

PREDSJEDNICI GRADSKOG NOO-a

Gradski NOO formiran je 6. travnja 1942. Na čelu Odbora izmijenilo se tijekom rata šest predsjednika, i to:

Ivo Amulić – od 6. travnja 1942. do 15. svibnja 1942.

Ivo Tijardović – od 15. svibnja 1942. do srpnja 1943.

dr. Josip Smodlaka – rujan i listopad 1943.

dr. Petar Vitezica – od listopada 1943. do svibnja 1944.

Humbert (Umberto) Fabris – od svibnja 1944. do 25. studenoga 1944.

Ante Mrduljaš – od 25. studenoga 1944. do 25. lipnja 1947.

Split u Titovo doba, Zbornik, Split, 2002., str. 309.

Ivo Amulić, Ivo Tijardović, dr. Josip Smodlaka

Ivo Amulić, Ivo Tijardović, dr. Josip Smodlaka

dr. Josip Smodlaka, dr. Petar Vitezica, Humbert (Umberto) Fabris

dr. Josip Smodlaka, dr. Petar Vitezica, Humbert (Umberto) Fabris

Ante Mrduljaš

BROJ PALIH BORACA U NOR-u I ŽRTAVA FAŠISTIČKOG TERORA
PO MJESTIMA BIVŠE OPĆINE SPLIT (bez Splita)

Broj žrtava Broj žrtava
palih faš. palih faš.
MJESTO: boraca terora Ukupno MJESTO: boraca terora Ukupno

Bogdanović 13 6 19 Lećevica 8 – 8

Bračevići 35 13 48 Liska 2 1 3

Bročanac 34 20 54 Maslenica 11 3 14

Brštanovo 37 3 40 Milešina 28 7 35

Crivac 7 7 14 Mravince 61 58 119

Divojevići 8 3 11 Neorić 28 6 34

Donje Ogorje 25 1 26 Nisko 17 1 18

Donje Postinje 30 3 33 Podstrana 73 46 119

Donje Selo 35 2 37 Prgomet 8 2 10

Donje Sitno 25 11 36 Pribude 22 15 37

Donji Muć 60 19 79 Primorski Dolac 28 5 33

Dugobabe 6 1 7 Prugovo 22 11 33

Dugopolje 76 132 208 Radošić 39 29 68

Gizdavac 3 3 6 Radunić 21 1 5

Gornje Ogorje 64 1 65 Ramljane 4 1 5

Gornje Postinje 14 7 21 Sitno 11 2 13

Gornje Selo 23 – 23 Slatine 20 10 30

Gornje Sitno 16 17 33 Solin 216 53 269

Gornji Muć 25 7 32 Srednje Selo 6 2 8

Grohote 48 31 79 Srinjine 26 60 86

Kamen 3 – 3 Stobreč 11 6 17

Kaštel Gomilica 4 – 4 Stomorska 13 – 13

Kaštel Kambelovac 73 11 84 Sutina 6 6 12

Kaštel Lukšić 63 – 63 Trolokve 12 6 18

Kaštel Novi 49 9 58 Uble 18 – 18

Kaštel Stari 41 4 45 Vranjic 56 – 56

Kaštel Sućurac 87 108 195 Vučevica 29 7 36

Kaštel Štafilić 47 8 55 Zelovo Sut 7 1 8

Kladnjice 19 8 27 Žrnovnica 135 23 158

Klis 143 42 185

Konjsko 22 34 56 UKUPNO 2136 930 3066

Koprivno 3 19 22

Korušci 7 – 7

Kotlenice 21 29 50

Kučine 25 8 33

Labin 7 1 8

Dokumentacija spomen-groblja na Lovrincu

SPLIĆANI – STRADALNICI U LOGORIMA
JASENOVCU I STAROJ GRADIŠKI
(spisak nije potpun)

Savezni zavod za statistiku Jugoslavije 1964. godine izvršio je popisivanje svih osoba koje su u toku rata izgubile život na strani vojske NOB-a ili kao žrtve terora okupatora i njihovih saveznika. Rezultati popisa nisu nikada objavljeni. Bošnjački institut iz Züricha i Sarajeva dolazi u posjed tog popisa, te objavljuje popis žrtava stradalih u logorima Jasenovcu i Staroj Gradiški, 1988. g. u Sarajevu, s napomenom da to nije potpuni broj stradalih osoba u tim logorima. Iz te knjige niže dajemo popis i broj osoba stradalih s područja bivše općine Split:

Od toga Narodnost stradalih
Ukupno žene djeca Hrvati Srbi Crnogorci Židovi

Split 66 31 16 24 2 1 39

Kaštela 4 4

Šolta 3 3

Ostala mjesta u općini 5 1 5 1

Rođeni izvan općine Split 8 8 2 6

UKUPNO: 86 40 16 38 3 1 45

Iz tablice se vidi da su skoro polovica stradalih žene, i to uglavnom Židovke, uz dvije Hrvatice, a jedna petina stradalih su djeca, opet židovske narodnosti, među kojima i dvoje dojenčadi mlađe od godinu dana. Broj likvidiranih logoraša iz grada Splita u pojedinim godinama iznosi:

1941. - 2, 1942. - 10, 1943. - 37, 1944. - 6, 1945. - 10 i nepoznato 1.

U toj opsežnoj knjizi imamo popis osoba stradalih u Jasenovcu i Staroj Gradiški i iz ostalih općina u srednjoj Dalmaciji, i to po općinama:

Brač 12 Omiš 3

Makarska 4 Sinj 10

Drniš 7 Trogir 2

Hvar 2 Vis 3

Imotski 12 UKUPNO: 55

OSOBE S PODRUČJA SPLITSKE OPĆINE LIKVIDIRANE U JASENOVCU I STAROJ GRADIŠKI

Napomene:

- broj u zagradama je godina rođenja, drugi broj je godina likvidacije u logoru

- J – logor Jasenovac

- SG – logor Stara Gradiška

- H – Hrvat(Hrvatica)

- Ž – Židov(Židovka)

- S – Srbin (Srpkinja)

- CG – Crnogorac (Crnogorka)

Spisak je dan abecednim redom stradalih.

Od ostalih podataka, u knjizi se još navodi mjesto rođenja i, vjerojatno, logorski broj zatvorenika. Na svakoj stranici napisano je da spisak nije potpun.

Altaras Irena, (1901.), 1943., Ž – SG

Antonini (Ante) Josip, (1902.), 1942., H – SG

Atias (Šmule) Dunja, (1928.), 1943., Ž – SG

Beara (Jovan) Ilija, (1892.), 1941., S – J

Benevoli (Vjekoslav) Ivo, (1906.), 1942., H – SG

Bier (Ella) Slavko, (1907.), 1942., Ž – J

Biliškov (Marin) Šimun, (1898.), 1945. H – J

Bronzović (Fabijan) Ivo, (1923.), 1941. H – SG

Cecić (Ante) Petar, (1907), 1945. H – J

Danon Berta, (?), 1943., Ž – SG

Diher Fani, (1890.), 1943. Ž. – SG

Doležal (Bogomir) Antun, (1908.), 1945., H – J

Druker Irma, (1880.), 1943. Ž. – SG

Fabijanić Sonja, (1926.), 1945., H – J

Finci (Šalom) Blanka, (1939.), Ž –J

Finci (Šalom) Morelo, (1935.), 1944., Ž – J

Finci Blanka, (1939.), 1943., Ž – SG

Finci Moše, (1936.), 1943., Ž – SG

Finci Tilda, (1930.), 1943., Ž – SG

Gaon Berta, (1927.), 1943., Ž – SG

Gaon Olga, (1895.), 1943., Ž – SG

Ginsberg Nina, (1940.), 1943., Ž – SG

Ginsberg Therese, (1915.), 1943., Ž. – SG

Gleicher Ettel, (1891.), 1943. Ž. – SG

Gorian (Elizabeta) Lavoslava, (1912.), 1942. H – J

Grubor (Stevo) Petar, (1930.), 1945., S – SG

Handler Klara, (1916.), 1943. Ž. – SG

Handler Maja, (1943.), 1943., Ž – SG

Jurčev (Ante) Marin, (1911.), 1944. H – J

Kapov (Jakov) Frane, (1913.), 1942., H – SG

Katan Debora, (1932.), 1943., Ž – SG

Katan Moise, (1940.), 1943., Ž – SG

Klišmanić (Ante) Ivan, (1914.), H – J

Kodruja (Petar) Miroslav, (1921.), H – J

Kolak (Jure) Mate, (1904.), 1944., H – J

Kristić (Stjepan) Krešimir, (1898.), 1945., H – J

Kučić (Krešo) Borivoje, (1912.), 1945., H – J

Leontić (Ernest) Zvonimir, (1910.), H – J

Levi (Kalmija) Isak, (1889.), 1941., Ž –J

Levi Salamon, (1900.), 1944., Ž – J

Lovental Sidonia, (1895.), 1943., Ž. – SG

Makzner Irma, (1895.), 1944., H – J

Marčetić (Ivo) Vesna, (1908.), 1945., H – J

Marišević (Ivan) Petar, (1910.), 1944. H – J

Marišević (Ivan) Petar, (1912.), 1945. H – J

Markoć (Ante) Anton, (1905.), 1942., H – J

Matenda (Jure) Duje, (1912.), 1945., H – J

Mazner Irena, (1890.), 1943., Ž –SG

Moleš (Mija) Tomo, (1909.), 1942., H – J

Montiljo Alice, (1902.), 1943., Ž – SG

Montiljo Bella, (1884.), 1943., Ž – SG

Montiljo Elda, (1894.), 1943., Ž – SG

Montiljo Ginlia, (1888.), 1943., Ž – SG

Montiljo Irma, (1905.), 1943., Ž – SG

Morpurgo Elvira, (?), 1943., Ž – SG

Morpurgo Marija, (?), 1943., Ž –SG

Morpurgo Tina, (?), 1943., Ž – SG

Mozeš (Armin) Tibor, (1914.), ? , H – J

Neuman Regina, (1891.), 1943., Ž. – SG

Papadopolo (Erminij) Vjekoslav, (1910.), 1943., H – SG

Papo (Leon) Klara, (1940.), 1942., Ž – J

Papo (Leon) Silvio, (1942.), 1943., Ž – J

Papo (Leon) Zeli, (1938.), 1942., Ž – J

Papo Berta, (?), 1943., Ž – SG

Papo Ester, (1900.), 1943., Ž – SG

Papo Klara, (1940.), 1943., Ž – SG

Papo Rašel, (1939.), 1943., Ž – SG

Papo Silvio, (1943.), 1943., Ž – SG

Rački (Srećko) Drago, (1912.), 1944., H – J

Raić Zdenka, (1890.), 1943., Ž – SG

Rajić (Viktor) Osvin, (1925.), 1943., H – J

Rilov (Ivan) Anto, (1909.), 1945., H – J

Scheffer Ettel, (1905.), 1943., Ž – SG

Schwarz Nada, (1927.), 1943., Ž – SG

Sladojević (Bogdan) Cvijeta, (1904.), 1945. H – SG

Smojver (Josip) Ivo, (1916.), 1945., H – J

Srdelić (Marijan) Ljubomir, (1908.), 1941., S – J

Srdelić (Marin) Ljubomir, (1907.), 1943., H – SG

Tolentina Viktorija, (1893.), 1943., Ž – SG

Treursić (Jakov) Josip, (1905.), 1942., H – SG

Vladušić (Petar) Mate, (1907.), 1942., H – J

Volić (Luka) Kruno, (1922.), 1944., H – J

Vujić (Dujo) Vjekoslav, (1925.), 1944., H – J

Zakošek (Ferdinand) Nedeljko, (1914.), 1945., H – J

Zakovšek (Franjo) Nedeljko, (1920.), 1944., CG – J

Živković (Duje) Davor, (1926.), 1943., H – J

Jasenovac, žrtve rata prema podacima statističkog zavoda Jugoslavije, Sarajevo, 1998., str. 913., 915.

Gornji spisak stradalih treba nadopuniti s likvidiranim osuđenicima, 1942. g., u Staroj Gradiški na smrt glađu, a kojih nema u gornjem popisu. (vidi kapsulu u lipnju 1942. pod naslovom: »Osuđeni na smrt glađu«) i to:

Aljinović Vinko

Grubić Nedjeljko, ubijen 22. VI 1941. u Vinici kod Varaždina

Mrduljaš Duško, #

Paparela Armando

Podrug Nikola

Sirišćević Ivan

Treursić Antun

te:

Ivičević Desanka, 1941., Jasenovac

Šegvić Zlata, 1942. , Stara Gradiška

Znidaršić Henrik, ?, nestao nakon saslušavanja, Jasenovac

Dakle, ukupno je likvidirano u Jasenovcu i Staroj Gradiški 97 zatvorenika s područja općine Split, što, opet, vjerojatno nije krajnji broj žrtava u tim logorima smrti sa splitskog područja.

OKOLICA SPLITA U NOB-u

Split se ne može nikako izolirano promatrati od njegove neposredne okolice. On je imao utjecaja na nju, ali i obrnuto. Mnogi građani Splita su bili u susjednim općinama i gradovima nosioci aktivnosti u NOP-u, uzajamno su se potpomagali, koordinirali akcije protiv okupatora i sl. Dolje je dan pregled učešća građana pojedinih okolnih gradova i općina u NOB-u, kao i stradanja kroz koja su prošle te sredine:

Šolta Brač Trogir

Broj stanovnika prije rata 3.495 25.000

Boraca u NOV-u 848 2.015 5.100

U zatvorima i logorima 78 1.050 1.950

U zbjegu 939 3.385 3.000*

Prognanih 1.825 ?

Palih boraca 140 492 1.200

Žrtava fašističkog terora 47 275 348

(Ukupno poginulih u NOB-u 187 767 1.548)

Napomena: Sve iskazane brojke ne treba zbrajati i onda upoređivati s brojem stanovnika jer su mnoge osobe mogle biti u zatvorima, zbjegu, prognane i nakon svega u jedincama NOV-a. Priređivač ovog dijela Kronike gornje, nepotpune, podatke našao je u brojnim izvorima i posebno ih ovdje ne iskazuje.

* odnosi se na broj stanovnika u zbjegu i progonstvu

LIJEČNICI U NARODNOOSLOBODILAČKOM RATU

Splitska podružnica Zbora liječnika Hrvatske rakon rata prikupila je podatke o dalmatinskim studentima medicine i liječnicima koji su sudjelovali u Narodnooslobodilačkom ratu i u Poruci borca objavila poimenični spisak liječnika. Na spisku se našlo 204 liječnika, od kojih je 12 poginulo u NOR-u, i to :

dr. Silvije Altaras dr. Nenad Parenta

dr. Ljubomir Buljević dr. Izidor Perera Matić

dr. Nikola Grubišić dr. Krsto Rudan

dr. Simo Janković dr. Antonio Zuppa

dr. Branko Kurajica dr. Branko Vurdelja

dr. Marija Morović dr. Orest Žunković

Poruka borca, srpanj 1975. i svibanj 1976.